- međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku Jezik u doba globalizacije na Filozofskom fakultetu
Od 13. do 15. lipnja 2024. na Filozofskom fakultetu u Osijeku održan je 38. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) Jezik u doba globalizacije na kojemu je bilo nazočno više od 120 sudionika iz zemlje i inozemstva, a održano je sedamdesetak izlaganja.
Globalizacija je proces koji uključuje društvene, političke, gospodarske i kulturne aspekte, a vodi k većem povezivanju područja i zemalja suvremenog svijeta. Globalizacija nije pojava suvremenog društva, nego dugo prisutan proces koji je u posljednjih 100 godina snažno ubrzan. No do dosad neviđenog ubrzavanja i usložnjavanja globalizacije dolazi početkom 21. stoljeća između ostaloga uslijed procesa informatizacije, razvoja interneta i digitalizacije.
Cilj je godišnjeg skupa HDPL-a bio predstaviti rezultate istraživanja koja se bave pitanjem jezika i lingvističke struke u doba globalizacije, informatizacije, digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije kako bi se rasvijetlio odnos između jezika, proučavanja jezika i izvanjezične stvarnosti sadašnjeg trenutka. Plenarni su predavači bili Gabrijela Buljan iz Osijeka (Evaluativna morfologija: Digitalni medij kao katalizator semantičke promjene), Mirna Erk iz Osijeka (Rano učenje i sveprisutnost engleskog jezika: globalni trendovi, lokalna značenja), Gordana Hržica iz Zagreba (Analiza dječjeg pripovjednog diskursa kao alat jezične procjene jednojezičnih i dvojezičnih govornika) i Aleksandar Kavgić iz Novog Sada (Capabilities and Limitations of AI in Linguistic Research: Exploring the Intersection of Technology and Human Expertise).
Uoči samog skupa u srijedu, 12. lipnja uspješno je održan jednodnevni pretkonferencijski događaj, koji se sadržajno nastavlja na prošlogodišnji, a bio je namijenjen doktorandima i poslijedoktorandima, kao i zainteresiranim studentima diplomskih studija. Pozvana predavanja održat će prof. dr. sc. Vesna Bagarić Medve (Usmeni jezični ispiti i zadatci u primijenjenolingvističkim istraživanjima) i doc. dr. sc. Manuela Karlak (Istraživanja motivacije za učenje stranih jezika).
Okrugli stol Komunikacija mladih u slobodno vrijeme
predstavio je aktivnosti provedene kroz projekt Slobodno vrijeme i mladi. Kako je jedan od ciljeva projekta bio utvrditi specifičnosti provedbe slobodnog vremena mladih pod utjecajem društvenih mreža, predstavljeni su dobiveni rezultati istraživanja kao jedne
od aktivnosti projekta. Osim toga na okruglom stolu su sudjelovati predavači prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, Zorica Pichler, stručna suradnica pedagoginja, Suzana Vargović, socijalna pedagoginja, Mislav Šušak, student 3. godine Sociologije te voditeljica projekta „Slobodno vrijeme i mladi“ doc. dr. sc. Ivana Perkušić, koji su svojim iskustva i znanja dali doprinos okruglom stolu.
Na okruglom stolu raspravljalo se o izazovima i mogućnostima unaprjeđenja kvalitete slobodnog vremena, o načinima na koji su mladi provodili svoje slobodno vrijeme nekada te o tome kako to rade danas. Također, govorilo se o mentalnom zdravlju mladih i problemima u ponašanju koji su posljedica prekomjernog korištenja društvenih mreža, kao i o načinima i posljedicama komunikacije na društvenim mrežama.
Zaključci okruglog stola uputili su na važnost odgovornog i uključivog roditeljstva kao čimbenika koji doprinosi uspješnom odrastanju. Osim toga, istaknula se važnost svjesnosti kvalitetne provedbe slobodnog vremena mladih.
Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup „Promišljanje krize: Iskustva, izazovi i prilike“, 27.-29. lipnja 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku
Svako doba neminovno donosi svoje krize. Jean Baudrillard tvrdi kako je kriza „uvijek ubirala svoj namet napetosti, proturječnosti, ona je prirodni pokretač naše povijesti“ (Simulacija i zbilja, 2001., str. 254). Shvaćena kao ključan, ambivalentan trenutak s potencijalom istodobnog rješenja ili raspada sustava, poslužila nam je kao inspiracija za istraživanje u sklopu uspostavnog znanstveno-istraživačkog projekta „Analiza sustava u krizi i nove svijesti u književnosti 21. stoljeća“ koji financijski podupire Hrvatska zaklada za znanost u periodu od 2021. do 2026. godine. Unutar projekta i u suradnji s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku te Odjelom za germanistiku Sveučilišta u Zadru, od 27. do 29. lipnja 2024. godine je na Filozofskom fakultetu u Osijeku održan međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Krise neudenken: Erfahrungen, Herausforderungen und Chancen / Rethinking Crisis: Experiences, Challenges and Opportunities / Promišljanje krize: Iskustva, izazovi i prilike. Skup je obilježilo sudjelovanje više od 70 sudionika s 53 izlaganja iz ukupno 12 zemalja: Hrvatska, Njemačka, Srbija, Poljska, Južnoafrička Republika, Italija, Mađarska, Albanija, Slovačka, Češka, Belgija, Rumunjska.
Svečano je otvorenje upriličeno uz pozdravne govore predstavnica partnerskih institucija i ustanove domaćina te uz glazbeni program, a skup je otvoren pozvanim predavanjem emeritiranog profesora svjetskog glasa i iskustva, prof. dr. sc. Ernesta W. B. Hess-Lüttica sa Sveučilišta u Cape Townu (Južnoafrička Republika) koji je govorio o multiplim krizama i njihovim uzročno-posljedičnim vezama. Drugi je dan započeo plenarnim predavanjem izvanredne profesorice Maše Kolanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temu “Književni odgovor na ekonomsku krizu: (zlo)upotreba jezika u kapitalističkom ‘sada’” u kojem je opisala na koji je način književnost reagirala u sklopu pokreta Occupy Wall Street te kakav je trag ostavilana društvo. Drugi je dan završio plenarnim predavanjem izvanrednog profesora Drage Župarić-Iljića, također s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na temu “Debunking ‘Migration Crisis’: Is There a Potential for Change?” nakon čega se raspravljalo o pojmu „migracijske krize“ i njegovom jezičnom uokvirivanju, kao i percepciji migranata u društvu. Trećeg je dana prof. dr. sc. Monika Wolting sa Sveučilišta u Wroclawu, Poljska, održala četvrto plenarno predavanje „Navigieren durch stürmische Zeiten: Literatur als Kompass in Krisensituationen“ u kojem je prikazala rezultate istraživanja suvremene književnosti njemačkog govornog područja i načina na koji ona prikazuje prevladavanje traume uzrokovane ratom, krize koje nastaju kao posljedica migracije i ekološke krize.
Tijekom tri dana je između plenarnih izlaganja održano i pedesetak izlaganja na tri konferencijska jezika – na njemačkom, hrvatskom i engleskom jeziku – u tri paralelne sekcije. U sklopu društvenog programa je za sudionike organizirano profesionalno vođenje gradom prvi dan, dok su se za zabavu drugi dan pobrinuli studenti Odsjeka za njemački jezik i književnost odnosno kolegija Suvremena njemačka drama, obogativši program komornim čitanjima isječaka suvremenih dramskih tekstova u čijem su fokusu različite vrste krize – ekološka, obiteljska i politička kriza te kriza kao posljedica migracija. Trodnevni je društveni program završio predstavljanjem znanstveno-istraživačkih knjiga čija je tematika usko vezana uz tematiku krize u književnosti, te potom zatvaranjem konferencije uz neformalno druženje sudionika.
Iako polazi od proučavanja fenomena krize i načina predstavljanja krize u književnosti, ovaj međunarodni skup je, kao i projekt u sklopu kojeg je skup organiziran, interdisciplinaran: održana su izlaganja iz područja znanosti o književnosti, ali i prava, filozofije, religijskih znanosti, sociologije jezikoslovlja, sestrinstva, povijesti, povijesti umjetnosti, politologije te proizlaze iz njihovih međusobnih suodnosa i dodirnih točaka. Na taj je način konferencijom otvoren prostor za raspravu i razmatranje fenomena krize koja je vrlo aktualna, posebice s iskustvom koje imamo iz vremena pandemije bolesti COVID19, zatim s obzirom na rat u Ukrajini, kao i terorističke napade i aktivnosti odmazde na području pojasa Gaze, prijeteću ekološku krizu te sve druge događaje koji krizno stanje čine antropološkom konstantom. Kao jedan od zaključaka konferencije nameće se činjenica da je kriza trenutak u kojem još postoji mogućnost djelovanja i ostvarenja pozitivnog ishoda, a najbolje je vrijeme za to upravo sada kada krizu osjećamo kao sveprisutno stanje.
Program, vijesti, video-isječke i fotografije sa skupa se mogu vidjeti na mrežnoj stranici projekta https://askins21.ffos.hr/category/novosti/ i na Facebook profilu projekta https://www.facebook.com/askins21
