Arhiva za ‘Zanimljivosti iz informacijskih znanosti’ Kategoriju

Projekt “Pozdrav iz Zagreba” osvojio IFLA-inu nagradu BibLibre

Projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, “Pozdrav iz Zagreba”, osvojio je 3. mjesto na IFLA-inom natječaju za međunarodnu nagradu za marketing BibLibre za 2018. godinu. Na ovogodišnji se natječaj prijavilo 56 knjižnica iz cijelog svijeta, a nagrade su dodijeljene prema kriterijima inovativnosti i originalnosti prijavljenog projekta. Mobilna aplikacija je nastala 2017. godine u suradnji NSK i tvrtke Plava tvornica uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba s ciljem stvaranja hrvatskog digitalnog kulturnog i turističkog proizvoda kojim bi se promovirao portal Digitalne zbirke NSK, ali i popularizirala baština pohranjena u NSK. Mobilna aplikacija omogućuje povijesnu šetnju Zagrebom, istraživanje najljepših lokacija zabilježenih na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke i slanje digitalnih razglednica. Namijenjena je Zagrepčanima, posjetiteljima i široj javnosti. Projekt su osmislile djelatnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, a sada zaposlenica NSK. Aplikacija je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku za Android uređaje i besplatno se može preuzeti na Google Playu i mikrostranici projekta.

Više informacija možete pronaći na stranicama NSK ili portalu Pozdrav iz Zagreba.

Nova radio emisija “Čovjek-informacija-tehnologija” na Radiju „UNIOS“

U srijedu, 9. ožujka 2016. na Radiju „UNIOS“ počelo je emitiranje nove emisije “Čovjek-informacija-tehnologija” koju uređuju i vode doc. dr. sc. Boris Bosančić i dr. sc. Milijana Mičunović. Navedena emisija prati zanimljiva pitanja, ideje, koncepte, fenomene, trendove i novosti u području informacijskog društva, teorije informacije, kiberantropologije i odnosa čovjeka i tehnologije te način na koji znanstveno-tehnološki razvoj i rast utječu na čovjeka i društvo. Emitira se srijedom u 15 sati te reprizno petkom u 20 sati.

Uvodna emisija bavila se temom suvremenih tehnologija i novih medija koji sve više nameću ideologiju informacijskog idealizma i tehnološke određenosti čovjeka i svijeta otvarajući prostor za pojavu alternativnih opisa zbilje koji mogu stajati usporedo, možda i najpoznatijem, opisu totaliteta stvarnosti austrijskog filozofa Karla Poppera. On je smatrao da kao ljudska bića živimo istodobno u tri svijeta: svijetu fizičke stvarnosti, svijetu mentalnih aktivnosti i svijetu intelektualnih sadržaja koje je stvorio ljudski duh. S našom se fizičkom stvarnošću sve više isprepliće virtualna stvarnost kao ravnopravni i jednako vrijedni treći prostor, svijet mentalnih aktivnosti i stanja svijesti postupno postaje svijet transmentalnog u kojem se sadržaji uma prevode u čistu informaciju koja transcendira biološko tijelo, a svijet intelektualnih sadržaja postupno biva zamijenjen svijetom digitalnih informacija i podataka koji sve više postaju predmetom manipulacije računala i umjetne inteligencije.

Više informacija o emisiji, njezinim temama i terminima emitiranja možete pronaći ovdje.

Future, future, down the hall, who’ll have a job of them all?

(Robot family, Izvor: Machine overlords)

U posljednje vrijeme često slušamo o sve bržim društvenim promjenama, o tome kako živimo u burnim vremenima i kako je svijet postao jedno vrlo nesigurno mjesto. Takve se tvrdnje često podupiru izjavama o brzom znanstveno-tehnološkom napretku i promjenama koje donose nove tehnologije i mediji. Jedna od zanimljivijih priča jest priča o tome kako će računalna tehnologija i umjetna inteligencija utjecati na profesionalni i privatni život čovjeka. Da priča nije samo instant vijest pojedinih portala kojom se privlače klikovi, potvrđuju i sve ozbiljnije rasprave međunarodnih institucija i organizacija svjesnih da je budućnost već tu (W. Gibson) i da su određene promjene nužne kako bi se društvo što bezbolnije prilagodilo novonastaloj situaciji. Tako se sve češće mogu čuti rasprave o nužnosti uvođenja temeljnog dohotka, reformi obrazovnog sustava, stvaranju uvjeta za prekvalifikaciju radnika i drugim ‘tranzicijskim’ inicijativama.

Što o svemu misli Svjetski gospodarski forum i kakva nas iznenađenja očekuju u 4. industrijskoj revoluciji možete pročitati u dokumentu pod naslovom Deep Shift: 21 Ways Software Will Transform Global Society objavljenom na njihovim mrežnim stranicama.

Iako cijela priča na prvu može zvučati pomalo obeshrabrujuće pa bi netko mogao pomisliti da budućnost pripada robotima, treba imati na umu da rješenje ‘problema’ leži u dobroj pripremi. Jer, na kraju, promjena je jedino što je stalno – We’re puppets to the silver strings of souls of changes.

(M. Mičunović)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u posjetu Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Prošli je tjedan predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović posjetila Osijek i Poduzetnički inkubator BIOS pri čemu je imala priliku čuti poduzetničku priču Osijek Software Cityja (OSC), udruge osječkih informatičkih tvrtki koje uz uspješno poslovanje održavaju i uspješnu suradnju s lokalnom zajednicom te školskim i visokoškolskim ustanovama.

Tom je prilikom o suradnji Osijek Software Cityja i Sveučilišta, odnosno Filozofskog fakulteta govorio i dr. sc. Tomislav Jakopec koji je istaknuo ulogu i važnost suradnje ostvarene između OSC-a i Odsjeka za informacijske znanosti te uključenosti studenata u projekte i aktivnosti udruge.

Više o samom posjetu možete pročitati na mrežnim stranicama Glasa Slavonije.

Gostovanje u emisiji TV koktel Osječke televizije

Dana 10. rujna Maja Krtalić i Hana Marčetić gostovale su u emisiji “TV koktel” Osječke televizije.

U razgovoru ugodnom s voditeljem i našim bivšim studentom Sašom Drinićem, a povodom Međunarodnog dana pismenosti, Maja i Hana predstavile su temu organizacije i čuvanja osobnih digitalnih dokumenata koja je ujedno bila aktualna i na istoimenoj radionici održanoj samo nekoliko dana prije, 5. rujna, u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku.

Budući da danas, u 21. stoljeću, govorimo o multimodalnom pojmu pismenosti koji podrazumijeva kako osnovnu, tako i računalnu,  medijsku, informacijsku, digitalnu i druge vrste pismenosti, razgovarati i educirati se o ovim i sličnim temama od iznimne je važnosti ne samo za one koji će te vještine i kompetencije koristiti u obrazovne i/ili profesionalne svrhe, već i za širu javnost koja se svakodnevno susreće s izazovima informacijsko-komnikacijske tehnologije.

Snimku emisije možete pogledati ovdje.

O novim studijskim programima u emisiji “Brtva glave” Radio Osijeka

Danas, 10. rujna, u emisiji “Brtva glave” Radio Osijeka bit će predstavljeni novi studijski programi Odsjeka za informacijske znanosti.

Emisiju pripremaju studenti Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera, a što vas sve očekuje ako ste upisali ili planirate upisati neke od novih studijskih programa možete saznati ukoliko od 20 sati pa do ponoći vrijeme provedete uz večerašnju emisiju.

Ukoliko večer ipak morate provesti učeći i pripremajući se za drugi jesenski ispitni rok ili dovršavajući vaš završni rad ili vas je, pak, sila četvrtka natjerala u večernji izlazak, emisiju možete poslušati i putem poveznice (Posljednje emisije) na njihovim mrežnim stranicama.

Rana pismenost i slikovnice kao prvo dječje štivo na 1. programu Hrvatskog radija

Povodom Međunarodnog dana pismenosti, prof. Ivana Martinović gostovat će u emisiji “Jezik i predrasude” na 1. programu Hrvatskog radija u utorak, 08. rujna s početkom u 13:30 sati.

Ukoliko ste tada slobodni i ukoliko se nađete u blizini nekog radio prijemnika ili računala, pozivamo Vas da poslušate zašto je važno poticati razvoj vještina rane pismenost i koja je uloga slikovnice kao prvog strukturiranog štiva s kojim se djeca susreću, a koje predstavlja i prvi izvor pisane riječi na putu razvoja pismenosti.

Oni koji tada budu zauzeti, gostovanje prof. Martinović moći će poslušati u arhivi emisije “jezik i predrasude”.

Knjižnica Filozofskog fakulteta i Odsjek za informacijske znanosti na Otvorenom četvrtku

U sklopu Otvorenog četvrtka na Filozofskom fakultetu u Osijeku Gordana Gašo, voditeljica knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku i Darko Lacović, asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek održali su 28. svibnja 2015. godine izlaganje pod nazivom Uloga visokoškolske knjižnice u obrazovnom iskustvu Generacije Y u kojem su predstavili rezultate istraživanja provedenog pomoću ankete u knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Bilo je ovo posljednje predavanje u sklopu trećeg ciklusa predavanja Otvorenog četvrtka, posebice namijenjeno knjižničarima i informacijskim stručnjacima, studentima informacijskih znanosti, ali i široj publici.

Cilj istraživanja bio je ispitati i analizirati stavove i iskustva studenata o fizičkim prostorima i uslugama knjižnice kako bi se na temelju dobivenih spoznaja moglo pristupiti preuređivanju postojećih knjižničnih prostora te dizajniranju novih prostora knjižnice prema stvarnim potrebama korisnika.

Rezultati istraživanja pokazali su da je korisnicima između ostalog poprilično važan fizički prostor i blizina knjižnice, da studenti pretežno koriste čitaonicu za tihi i skupni rad te da preferiraju tiskanu građu iz knjižnice, ali i korištenje računala i interneta u knjižnici. Osim toga više od polovice ispitanika smatra da su elektronički izvori koje osigurava knjižnica vrlo važni za uspješno učenje i studiranje.

(Tekst napisao Darko Lacović)

De Gruyter Saur IFLA nagrada za znanstveni rad

Ovogodišnju nagradu De Gruyter Saur IFLA za znanstveni rad dobila je naša bivša studentica Ana Pervan za rad “The role of data curator in the CERN Particle Physics Data-Sharing Community“.

Rad se bavi pitanjima u području upravljanja podatcima u kontekstu dijeljenja i razmjene istraživačkih podataka i drugih znanstvenih informacija, a posebna se vrijednost rada očituje u primjeni inovativne istraživačke metodologije i rezultatima koji su od iznimnog značaja za znanstvenu zajednicu. Rad će biti objavljen u rujanskom broju časopisa LIBRI: International Journal of Libraries and Information Sciences, a De Gruyter Saur će Ani dodijeliti i nagradu u vrijednosti od 1.000,00 Eura.

Ana Pervan provela je više od godinu dana radeći kao pripravnica u Knjižnici Centra za nuklearna istraživanja u Ženevi (CERN), a trenutno radi u Knjižnici Međunarodne organizacije za rad (International Labour Organization) pri UN-u u Ženevi.

Čestitamo od srca!

Što se to događa s našim “digitalnim mozgom” i zašto više ne čitamo kao prije?

U posljednje se vrijeme mnogo piše i raspravlja o utjecaju digitalne tehnologije na ljudski mozak, odnosno o tome kako suvremena tehnologija smanjuje našu mogućnost koncentracije i dovodi do sve češće pojave različitih oblika anksioznosti. Početkom godine dr. Daniel J. Levitin govorio je o lošem utjecaju multitaskinga na koji nas ‘tjeraju’ naši gadgeti i društveni mediji. Svima nam je poznat pojam informacijskog zamora koji je, između ostalih, opisao i James Gleick u svojoj knjizi The Information: A History, a Theory, a Flood, tj. sindrom stalne djelomične pažnje (engl. continuous partial attention) o kojem govori Linda Stone. Možda i sami primjećujemo da se nešto događa s našom pažnjom, koncentracijom i, u konačnici, osjećajem zadovoljstva.

(Izvor: https://medium.com)

Prije nekoliko dana Hugh McGuire je zapisao svoja promišljanja o toj temi, ali s malo drukčijeg stajališta. Njega zanima kako su nove tehnologije i multitasking utjecali na naš odnos s knjigom i kulturom čitanja. Ukoliko želite saznati što je Hugh zaključio, pročitajte njegov blog post pod naslovom Why can’t we read anymore?: Or, can books save us from what digital does to our brains?. (op. a. pokušajte ga pročitati u cjelosti i bez provjeravanja vašeg Twitter/FB/G+ računa ili e-pošte).

Također, podcast Mindful Cyborgs posvetio je jednu epizodu sličnoj temi povezujući naše online ponašanje, naš odnos s gadgetima i ‘pretjeranu’ umreženost s pojavom anksioznosti i poremećajem pažnje.

Iako nikako ne možemo okriviti samo (digitalnu) tehnologiju za sve naše ‘nedostatke’ niti svoj život možemo odvojiti od tehnologije, zanimljivo je promatrati kako se, ne samo naše ponašanje, već i naša fiziologija mijenja u kontaktu s tehnologijom te kako na te promjene reagiraju generacije koje su rođene i (djelomično) odrasle u analognom društvu i kulturi, a kako digitalni urođenici.

Pretraživanje
Arhiva