Tomislav Jakopec sudjelovao na Big Data Hackathon-u

Europski Big Data Hackathon je događaj u organizaciji Europske komisije (Eurostat) koji prikuplja timove iz cijele Europe kojem je svrha promicanje velikih podataka u europskim statističkim inicijativama, prikupljanje i dijeljenje ideja. Od 8. do 12. ožujka 2019. u Bruxelles-u je održan Big Data Hackathon u kojem su timovi iz europskih zemalja natjecali u izradi prototipa i inovativnih rješenja koji se mogu implementirati u svakodnevni rad statistički službi. Članovi hrvatskog tima odabrani su na temelju iskustva u razvoju aplikacija i/ili korištenja europskih velikih podataka kao podloge za donošenje odluka (Državni zavod za statistku RH). U nastavku donosimo izvještaj doc. dr. sc. Tomislava Jakopeca koji je sudjelovao na ovogodišnjem hackathon-u.

Tim Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se sastojao od tri člana – Antonije Jelinić, Slobodana Jelića i Tomislava Jakopeca. Po primitku zadatka tim je pažljivo procijenio vlastite mogućnosti odnosno koliko može odraditi u zadanom vremenskom okviru te kakvo je rješenje moguće realizirati s obzirom na dostupne podatke i infrastrukturu. Dogovorena je izrada alata za harmoniziranje podataka dobivenih sa senzora. Hackathon je trajao 48 sati, a izrada zamišljenog rješenja hrvatskog tima trajala je 41 sat. Izrada rješenja je bila vrlo zahtjevna te je hrvatski tim na koncu bio zadovoljan postignutim. Stvoren je sustav koji na osnovu prikupljenih podataka izvodi harmonizaciju istih te ih uspoređuje s podacima iz statističkih izvještaja prethodnih razdoblja. Na taj je način realiziran alat koji pomaže donositeljima odluka da dobiju podatke u kojoj mjeri senzor podaci odgovaraju statistički prikupljenim podacima. Na ovogodišnjem hackathon-u je sudjelovalo 17 timova iz raznih europskih zemalja te su po završetku vremena za izradu zadatka predstavili svoja rješenja. Predstavljeni su različiti pristupi i rješenja koja je evaluirao stručni žiri i donio odluku o 6 najboljih timova. Najbolji je bio poljski tim, a redoslijed preostalih timova nije obavljen. Hrvatski tim nažalost nije uspio završiti u prvih 6 timova, no unatoč tome sudjelovanje na europskom hackathon-u je bilo vrijedno iskustvo.

O European Big Data Hackathonu više možete pročitati ovdje.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Filozofski fakultet potpisao Izjavu o partnerstvu s Hrvatskim knjižničarskim društvom


Filozofski fakultet potpisao je Izjavu o partnerstvu s Hrvatskim knjižničarskim društvom o zajedničkom radu na provođenju Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom pod nazivom “I ja želim čitati”. U Kampanji sudjeluju članovi Odsjeka za informacijske znanosti (koordinator: Sanjica Faletar Tanacković) i Odsjeka za psihologiju.

Više o kampanji možete pročitati na službenoj Facebook stranici i mrežnim stranicama Hrvatskog knjižničarskog društva

izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

FEIS – International Symposium on the Future of Education in Information Science

U vremenu od 10.-11. rujna 2018. u Pisi (Italija) održan je međunarodni simpozij pod nazivom Future of Education in Information Science (FEIS). Ovaj je simpozij bio završna manifestacija u okviru dvogodišnjeg Erasmus+ projekta EINFOSE (European Information Science Education: Encouraging Mobility and Learning Outcomes Harmonization, http://einfose.ffos.hr/). Projekt koji je započeo 2016. godine za cilj je imao istražiti mogućnosti harmonizacije ishoda učenja na razini visokoškolskih ustanova u području informacijskih i komunikacijskih znanosti u Europi, a sve s ciljem poticanja mobilnosti studenata na europskoj razini te privlačenja studenata koji su preddiplomski studij završili u nekom drugom znanstvenom području na diplomski studij informacijskih znanosti.

Na FEIS konferenciji predstavljen je nacrt dokumenta nastalog u sklopu projekta pod nazivom Policy Recommendations for Entry Requirements and Learning Outcomes in Information Science, a za njegovu finalizaciju upotrijebit će se brojni komentari I rasprave koje su vođene tijekom simpozija. Finalni document bit će upućen nacionalnim i međunarodnim tijelima i agencijama koje skrbe za visokoškolsko obrazovanje informacijskih stručnjaka, njihove kompetencije, te priznavanje kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Simpozij je okupio brojne stručnjake zainteresirane za temu obrazovanja iz raznih zemalja svijeta, a kao pozvani izlagači sudjelovali su Leif Kajberg (School of Library and Information Science, Denmark), David Bawden (City, University London, UK), Gary Marchionini (School of Information and Library Science, University of North Carolina at Chapel Hill, USA) te Anna Maria Tammaro (DILL International Master Digital Library Learning, University of Parma, Italy).

Na simpoziju su izlagali i članovi Odsjeka:

Sanjica Faletar Tanacković i Jure Žilić (zajedno s kolegama iz Turske) Serap Kurbanoglu i Yurdagul Unal (Hacettepe University, Turkey)  na radu pod nazivom Student perceptions of LIS programs and profession: Study among undergraduates in Croatia and Turkey

Boris Badurina i Boris Bosančić s posterom Which ICT competencies should be required by students enrolled at graduate programs in Information Science?

te studenti Ivona Grgić, Cvijetin Vidaković i Zvonimir Žulj koji su posterom predstavili Odsjek.

 

 

Uvodno izlaganje i predstavljanje projekta održale su Tatjana Aparac-Jelušić i Kornelija Petr Balog.

Kornelija Petr Balog

LIDA 2018

Ovogodišnja međunarodna konferencija Knjižnice u digitalnom dobu ( Libraries in the Digital Age – LIDA)  održala se po petnaesti put (prvi put je održana 2000. godine) u suorganizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Sveučilišta Rutgers iz SAD-a. Konferencija se održava svake dvije godine, a na njoj se problematiziraju raznovrsni izazovi s kojima se susreću informacijske ustanove u suvremenom okruženju. Gotovo 100 izlagača iz prakse, znanosti i akademije od 13. do 15. lipnja 2018. bavilo se ovogodišnjom temom koja glasi Informacijske ustanove i društvena pravda: dostupnost, raznolikost i uključenost. Među posebno posjećenim predavanjima, koja su izazvala bogate i plodne rasprave ističu se ona koja su se bavila kritičkim knjižničarstvom, aktivizmom i ulogom knjižnica u suvremenom demokratskom društvu, ljudskim pravima i položaju pripadnika manjinskih skupina u samoj informacijskoj profesiji, knjižničnim uslugama raznovrsnim marginaliziranim ili manjinskim skupinama u zajednici (beskućnicima, zatvorenicima, izbjeglicama, članovima LGBTIQ zajednice, etničkim i jezičnim manjinama, djeci s posebnim potrebama itd.) te lažnim vijestima i mikroagresijom.

Na ovogodišnjoj je konferenciji sudjelovalo 146 sudionika, iz 24 zemlje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Danska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Litva, Francuska, Slovenija, Turska, Nigerija, Češka, Indija, Finska, Švedska, Norveška, Irska, Velika Britanija, Novi Zeland, Australija, Mađarska, Iran, Njemačka, Čile i Jordan. Na ovogodišnjoj su konferenciji ugošćene dvije pozvane predavačice: Nicole A. Cooke (University of Illinois at Urbana-Champaign, SAD) i Toni Samek (University of Alberta, Kanada).  Na konferenciji je u okviru doktorskog foruma, tzv. Student Showcase programa i posterske sesije sudjelovalo i 30ak doktorskih, diplomskih i preddiplomskih studenata iz više zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Irska, Njemačka, SAD itd.), koji su izložili svoja istraživanja i aktivno sudjelovali u raspravama.

Na konferenciji je dodijeljena i nagrada za najbolje postersko izlaganje Tagging in Online News Articles (autorice: Lucija Kraljev, Antonija Grgeč  i Drahomira Cupar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) te nagrada za najbolji studentski rad The Role of Osijek Public Library in Modern Society: With Special Consideration of It’s Physical Accessibility (autorice: Vedrana Filić, Tena Vilček i  Mateja Paradžik s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek), koja pored povelje uključuje i iznos od 500 Eura (koje su osigurali anonimni donatori).

Konferencija LIDA ne bi bila moguća bez studenata iz Osijeka i Zadra koji su volontirali pri organizaciji konferencije (od komunikacije sa sponzorima, preko održavanja društvenih mreža do osiguravanja neometanog odvijanja konferencija u Zadru). Sudjelovanje deset studenata Odsjeka za informacijske znanosti s Filozofskog fakulteta omogućili su Filozofski fakultet Osijek, Grad Osijek, Grad Popovača i OCLC iz SAD-a.

Tijekom godina konferencija LIDA je postala jedna od ključnih konferencija u području knjižničnih i informacijskih znanosti, ne samo u Hrvatskoj nego i svijetu, na kojoj se sudionici bave iznimno relevantnim temama, teorijske i praktične naravi, razmjenjuju svoja znanja i iskustva te u ugodnom i prijateljskom okruženju i neformalnim razgovorima i druženjima dogovaraju buduće zajedničke projekte. Konferencija se održala pod pokroviteljstvo Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijsko  i dokumentacijskog društva, a podržava ju i krovno međunarodno udruženje informacijskih stručnjaka ASIST.

izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Noć knjige

Noć knjige je događaj koji ima za cilj promovirati i poticati čitanje i koji se svake godine obilježava u Osijeku na različitim lokacijama. Kolegica Endrina Eskić i ja odlučile smo ove godine predstaviti naš fakultet, Odsjek za informacijske znanosti i Klub studenata informacijskih znanosti Libros. Događaj se održao 23. travnja 2018. godine u Knjižari Novoj s početkom u 18 sati. Temu koju smo kolegica i ja odabrale uz pomoć profesorice Mirne Gilman Ranogajec i Jelene Lakuš, nosila je naziv ”Interaktivna dječja slikovnica”. Način na koji smo prikazali temu bila je izrada prezentacije te izlaganje u trajanju od 45 min. Navedena tema odabrana je kako bi se različitoj populaciji prikazala važnost čitanja kroz različite vrste slikovnica, važnost pedagoške uloge te odnosa roditelj-dijete. Reakcije publike bile su pozitivne, predavanje je bilo interaktivno te se tema uspjela na odličan način prikazati i objasniti publici.

Ivana Ćosić

Projekt “Pozdrav iz Zagreba” osvojio IFLA-inu nagradu BibLibre

Projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, “Pozdrav iz Zagreba”, osvojio je 3. mjesto na IFLA-inom natječaju za međunarodnu nagradu za marketing BibLibre za 2018. godinu. Na ovogodišnji se natječaj prijavilo 56 knjižnica iz cijelog svijeta, a nagrade su dodijeljene prema kriterijima inovativnosti i originalnosti prijavljenog projekta. Mobilna aplikacija je nastala 2017. godine u suradnji NSK i tvrtke Plava tvornica uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba s ciljem stvaranja hrvatskog digitalnog kulturnog i turističkog proizvoda kojim bi se promovirao portal Digitalne zbirke NSK, ali i popularizirala baština pohranjena u NSK. Mobilna aplikacija omogućuje povijesnu šetnju Zagrebom, istraživanje najljepših lokacija zabilježenih na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke i slanje digitalnih razglednica. Namijenjena je Zagrepčanima, posjetiteljima i široj javnosti. Projekt su osmislile djelatnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, a sada zaposlenica NSK. Aplikacija je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku za Android uređaje i besplatno se može preuzeti na Google Playu i mikrostranici projekta.

Više informacija možete pronaći na stranicama NSK ili portalu Pozdrav iz Zagreba.

Nova radio emisija “Čovjek-informacija-tehnologija” na Radiju „UNIOS“

U srijedu, 9. ožujka 2016. na Radiju „UNIOS“ počelo je emitiranje nove emisije “Čovjek-informacija-tehnologija” koju uređuju i vode doc. dr. sc. Boris Bosančić i dr. sc. Milijana Mičunović. Navedena emisija prati zanimljiva pitanja, ideje, koncepte, fenomene, trendove i novosti u području informacijskog društva, teorije informacije, kiberantropologije i odnosa čovjeka i tehnologije te način na koji znanstveno-tehnološki razvoj i rast utječu na čovjeka i društvo. Emitira se srijedom u 15 sati te reprizno petkom u 20 sati.

Uvodna emisija bavila se temom suvremenih tehnologija i novih medija koji sve više nameću ideologiju informacijskog idealizma i tehnološke određenosti čovjeka i svijeta otvarajući prostor za pojavu alternativnih opisa zbilje koji mogu stajati usporedo, možda i najpoznatijem, opisu totaliteta stvarnosti austrijskog filozofa Karla Poppera. On je smatrao da kao ljudska bića živimo istodobno u tri svijeta: svijetu fizičke stvarnosti, svijetu mentalnih aktivnosti i svijetu intelektualnih sadržaja koje je stvorio ljudski duh. S našom se fizičkom stvarnošću sve više isprepliće virtualna stvarnost kao ravnopravni i jednako vrijedni treći prostor, svijet mentalnih aktivnosti i stanja svijesti postupno postaje svijet transmentalnog u kojem se sadržaji uma prevode u čistu informaciju koja transcendira biološko tijelo, a svijet intelektualnih sadržaja postupno biva zamijenjen svijetom digitalnih informacija i podataka koji sve više postaju predmetom manipulacije računala i umjetne inteligencije.

Više informacija o emisiji, njezinim temama i terminima emitiranja možete pronaći ovdje.

Future, future, down the hall, who’ll have a job of them all?

(Robot family, Izvor: Machine overlords)

U posljednje vrijeme često slušamo o sve bržim društvenim promjenama, o tome kako živimo u burnim vremenima i kako je svijet postao jedno vrlo nesigurno mjesto. Takve se tvrdnje često podupiru izjavama o brzom znanstveno-tehnološkom napretku i promjenama koje donose nove tehnologije i mediji. Jedna od zanimljivijih priča jest priča o tome kako će računalna tehnologija i umjetna inteligencija utjecati na profesionalni i privatni život čovjeka. Da priča nije samo instant vijest pojedinih portala kojom se privlače klikovi, potvrđuju i sve ozbiljnije rasprave međunarodnih institucija i organizacija svjesnih da je budućnost već tu (W. Gibson) i da su određene promjene nužne kako bi se društvo što bezbolnije prilagodilo novonastaloj situaciji. Tako se sve češće mogu čuti rasprave o nužnosti uvođenja temeljnog dohotka, reformi obrazovnog sustava, stvaranju uvjeta za prekvalifikaciju radnika i drugim ‘tranzicijskim’ inicijativama.

Što o svemu misli Svjetski gospodarski forum i kakva nas iznenađenja očekuju u 4. industrijskoj revoluciji možete pročitati u dokumentu pod naslovom Deep Shift: 21 Ways Software Will Transform Global Society objavljenom na njihovim mrežnim stranicama.

Iako cijela priča na prvu može zvučati pomalo obeshrabrujuće pa bi netko mogao pomisliti da budućnost pripada robotima, treba imati na umu da rješenje ‘problema’ leži u dobroj pripremi. Jer, na kraju, promjena je jedino što je stalno – We’re puppets to the silver strings of souls of changes.

(M. Mičunović)