Upisivanje doktorskog studija ozbiljan je korak i treba biti svjestan da zahtijeva predanost, disciplinu, organizaciju i strast prema odabranom području istraživanja
O poslijediplomskom studiju Književnost i kulturni identitet, fantastičnoj književnosti i istraživačkim interesima
Petra Sršić završila je dvopredmetni studij Engleskog jezika i književnosti i povijesti, nastavnički smjer. „Doktorski studij Književnost i kulturni identitet izabrala sam jer najbolje odgovara mojim interesima i želim se baviti znanstvenim radom na području književnosti.“
Nakon završetka diplomskog studija nije se lako odlučiti za nastavak studija i na poslijediplomskoj razini. Što te motiviralo da se odlučiš na doktorski studij?
Želja da ono što volim pretvorim u nešto čime se mogu baviti. Oduvijek me mogućnost nastavljanja studija zanimala i nakon završetka fakulteta sam razmislila čime se zaista želim baviti i shvatila da je odgovor na to pitanje znanstveni rad i istraživanje književnosti i filma.
Koje vještine i znanja očekuješ nadograditi kroz upisani doktorski studij?
Vještine pisanja znanstvenih radova i javnog izlaganja i govorenja.
Prva iskustva opisala bih kao pozitivna i zanimljiva!
Prvi, zimski semestar je iza tebe, a ljetni je semestar već u tijeku. Kako bi opisala svoja prva iskustva na poslijediplomskom studiju? Je li te dosadašnji studij pripremio za izazove koji su ti postavljeni u ovih nekoliko prošlih mjeseci?
Prva iskustva opisala bih kao pozitivna i zanimljiva! Dosadašnji kolegiji bili su zanimljivi i nadahnuli su me na daljnje istraživanje sličnih tema. Smatram da sam tijekom studija razvila vještine i stekla znanja potrebna za uspješno obavljanje svih zadataka.
Jesi li studij upisala s konkretnim područjem ili temom na umu koju bi voljela produbiti i oblikovati u doktorski rad?
Naravno. Planiram se baviti različitim temama u popularnoj književnosti, s posebnim fokusom na fantastičnu književnost. Doktorska disertacija vjerojatno će se baviti temama vezanim uz seksualnost i integritet ženskog tijela u fantastičnoj književnosti.
U nastavu je uvijek moguće uključiti različite sadržaje
U razgovoru si istaknula svoj interes za fantastičnu i popularnu književnost te kriminalističke romane. Imaš li ideju kako uključiti neke od naslova koji pripadaju području tvog interesa u nastavu engleskog jezika i književnosti? Koja bi djela fantastične i popularne književnosti uključila na popis lektirnih djela u nastavi engleskog jezika?
U nastavu je uvijek moguće uključiti različite sadržaje, posebice književna djela u kojima je moguće analizirati brojne aspekte. Neke su od tema kojima se moguće baviti karakterizacija likova, društveno uređenje i emocije, a književna djela mogu se koristiti i radi uvođenja novog vokabulara ili gramatičkih struktura. Na popis lektirnih djela uključila bih odabrane kratke priče Neila Gaimana koje se bave različitim temama, roman The Bear and the Nightingale autorice Katherine Arden smješten u srednjovjekovnoj Rusiji, roman The Lightning Thief autora Ricka Riordana koji miješa grčku mitologiju i moderni svijet i mnoge druge.
Što još čitaš u slobodno vrijeme, koje bi naslove preporučila čitateljima fantastične i popularne književnosti?
Većinom fantastičnu književnost. Trenutno bih preporučila opus Brandona Sandersona i Robin Hobb. Sanderson stvara neobične i zanimljive svjetove, a Hobb jedinstvene i kompleksne likove. Preporučila bih i čitanje djela autorice Sarah J. Maas. Sve preporuke, naravno, preporučujem čitati uz kritički pristup pročitanom.
Puno je tema kojima bih se voljela baviti
Osim pitanja izgradnje svjetova u fantastičnoj književnosti, ženskog identiteta i seksualnosti u djelima fantastične književnosti, koje bi još teme voljela istražiti tijekom doktorskog studija?
Puno je tema kojima bih se voljela baviti. Planiram dio vremena posvetiti istraživanju reprezentacije ženskih likova, seksualnosti i simbolizma u djelima srednjovjekovne engleske književnosti.
Nerijetko se fantastična i popularna književnost u odnosu na kanonsku književnost smatraju manje vrijednom pozornosti znanosti o književnosti. Koje su prednosti, a koji nedostaci takve perspektive?
Jedan nedostatak zasigurno je gubitak različitih perspektiva i načina obrade tema i problema koje je moguće istraživati. Jedna prednost koje se mogu sjetiti je činjenica da su zbog takvog pristupa djela fantastične i popularne književnosti slabije proučavana i moguće je pronaći više tema za obradu.
Stjecanjem doktorata znanosti u Republici Hrvatskoj znanstvenik se afirmira kao takav ne samo na nacionalnoj razini već i na međunarodnoj, a u najmanju ruku europskoj razini. Imaš li planove kroz studij iskoristiti mogućnosti međunarodnog povezivanja (npr. sudjelovanje na mobilnosti, sudjelovanje na skupovima i sl.)?
Naravno, već sam sudjelovala na dvije konferencije, i planiram sudjelovati na različitim događajima.
Možeš li nam otkriti i pobliže objasniti naslove tema koje si izložila na prethodnim konferencijama?
Teme koje sam dosad izlagala su: „Reflecting reality? Contraception and Abortion in Chaucer’s Canterbury Tales“ gdje sam se usredotočila na analizu diskursa o kontracepciji i pobačaju, i „Newspapers Headlines as a Worldbuilding Tool in Sanderson’s Wax & Wayne Series“ u kojem sam nastojala naslovnice novina prikazati kao alat kojim je moguće prikazati dinamičnost svijeta i društva.
Osim nastavnih obveza Fakultet kroz Fond za znanstveni rad financijski potiče aktivno sudjelovanje studenata na skupovima, objavu radova i umrežavanje. Planiraš li koristiti neku od tih mogućnosti u svrhu ostvarivanja pa i nadogradnje ishoda studija?
Da, od početka preddiplomskog studija koristila sam tu mogućnost za odlazak na seminare i konferencije i nastavila sam i na doktorskom studiju.
Jedini recept je puno rada i predanosti izboru
Pretpostavljam da studiraš uz redovan rad. Imaš li kakav recept za usklađivanje radnih obveza s onim studijskima i privatnima?
Jedini recept je puno rada i predanosti izboru koji ste donijeli upisivanjem doktorskog studija. Najvažnije su disciplina i prethodno razvijene radne navike. Naravno, ponekad je potrebno i odmoriti i osvježiti se, no svatko najbolje zna svoje potrebe i mogućnosti.
Koje vrijednosti i osobine moraju njegovati budući doktorandi koji razmišljaju o upisivanju poslijediplomskog studija? Što je tebi bila najveća motivacija za daljnji rad i napredak?
Dobro bi bilo poznavati i razvijati stupanj volje i spremnosti za rad, disciplinu, strast prema odabranom području interesa i želju za napretkom i razvitkom. Također, dobra organizacija vremena i obaveza je ključna. Meni je motivacija bila želja da ono što volim pretvorim u nešto čime se mogu baviti i vidim koliko toga mogu postići ako se odlučim na ovakav korak.
Upisivanje doktorskog studija ozbiljan je korak i treba biti svjestan da zahtijeva predanost, disciplinu, organizaciju i strast prema odabranom području istraživanja, no svakako su tu profesori i mentori kojima se možemo obratiti za pomoć i savjet. Dug je put pred nama, i svima koji se odluče na upisivanje doktorskog studija, no mnoštvo je mogućnosti i prilika za napredak i razvoj u osobnom i profesionalnom smislu koje ga čine vrijednim poduzimanja.
Tekst: Beatriz Brkić
Foto: Marija Milošević
