Ovogodišnji Festival znanosti održavao se od 22. do 27. travnja, a glavna tema bila je inteligencija. Profesori i studenti Filozofskog fakulteta svojim su sudjelovanjem doprinijeli sadržaju Festivala u obliku kreativnih, ali nadasve kvalitetnih postera, radionica, predavanja i radijskih emisija. Izlagačice i izlagači uspješno su otvorili dijalog između različitih aspekata inteligencije i svog istraživačkog područja.
Jesu li višejezični ljudi pametniji?
„Jesu li višejezični ljudi pametniji?“ naslov je, ali i središnje pitanje predavanja doc. dr. sc. Ane Werkmann Horvat, koja je predstavila dosadašnja istraživanja o rezultatima koje su poligloti postigli na zadacima kognitivne kontrole. Neupitno je da višejezičnost ima brojne prednosti, kao što su odgoda oblika demencije i stimuliranje kreativnosti, posebice jezične kreativnosti. No čini se da stvari ipak nisu tako jednostavne, kako kaže Werkmann Horvat, nedavna su istraživanja pokazala da su kognitivne prednosti višejezičnih ljudi vjerojatno ograničene samo na određene zadatke. Odgovor na pitanje iz naslova je vjerojatno ne, ali to ne umanjuje ekonomske, kulturalne i jezične prednosti koje višejezičnost donosi, zaključila je Werkmann Horvat.
Može li umjetna inteligencija biti nepravedna u poslovnoj praksi?
Izv. prof. dr. sc. Ana Belajdžić svojim je predavanjem „(Ne)pravednost umjetne inteligencije u poslovnoj praksi“ predstavila mogućnosti sustava umjetne inteligencije u organizaciji učinkovitog upravljanja ljudskim potencijalima. Umjetna inteligencija može biti od velike pomoći u zapošljavanju zaposlenika, dizajniranju radnog mjesta, mjerenju i praćenju radne uspješnosti i sl. Belajdžić je upozorila kako sustavi umjetne inteligencije mogu donositi nebrojene odluke, potpuno neovisne o ljudskom faktoru. Predavanje je zaključeno raspravom o budućnosti pravedne primjene umjetne inteligencije u poslovnoj praksi, koja će, kako navodi Belajdžić, odražavati načela transparentnosti, tako da mehanizme učini vidljivima, poznatima i razumljivima svim zaposlenicima.
Tko su intelektualke i umjetnice u djelima u suvremenih slavonskih književnica?
Izv. prof. dr. sc. Dubravka Brunčić u svom je predavanju studentima predstavila konstrukcije ženskih identiteta u romanima „Understadt“ Ivane Šojat i „Bizarij“ Jasne Horvat. U romanu „Understadt“ ističe se fikcionalni lik glumice Grete Meier, koja sablažnjava svoju konzervativnu majku kad se na obiteljskom okupljanju pojavljuje napadno našminkana, s kratkom, muškom frizurom. Nevaljala kći i sestra antifašističkih stavova i crna ovca fine, bakine obitelji, odjevena u muško odijelo pali cigaretu. Prof. Brunčić iz romana „Bizarij“ za analizu je izabrala lik Isabelle von Habsburg, čiji je javni fotografski rad bio loše primljen u društvu koje je bilo neprijateljski raspoloženo prema ženskim umjetničkim ambicijama. U poglavlju se pojavljuju intertekstualne reference – zapisi Jagode Truhelke o nužnosti ženskog obrazovanja, koji su inspirirali Isabelline obrazovne reformatorske planove. Brunčić smatra kako su fikcionalne i stvarne ženske osobnosti izdvojenih romana primjer afirmacije ženske uloge u društvu te uspješnog rekreiranja osječke i slavonske ženske prošlosti.
Kako su studenti oživjeli svjetove iz književnih djela pomoću umjetne inteligencije?
Prof. dr. sc. Tina Varga Oswald zajedno sa studenticama Beatriz Brkić i Dejanom Đurić na interaktivnoj radionici upoznala je studente 2. godine dvopredmetnog prijediplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti s korištenjem oblika umjetne inteligencije na području književnosti. Studentima su dodijeljena djela iz svjetske književnosti čije su događaje i likove pomoću Chat GPT-a i Midjourney AI-ja trebali rekreirati u alternativnim tekstovnim i slikovnim prikazima. Cilj radionice bio je osvijestiti mogućnosti umjetne inteligencije koja može služiti ljudskoj kreativnosti, no i ukazati na nezamjenjivost ljudskih vještina u interpretaciji književnog djela. Sudeći prema rezultatima, studenti su obavili sjajan posao te su voditeljice radionice iznimno zadovoljne studentskim radovima koji će se uskoro objediniti u obliku knjižice.
Kako su učenici na kreativan način ujedinili i primijenili matematičku i čitalačku pismenost?
U Osnovnoj školi Jagode Truhelke u Osijeku održana je radionica za učenike 7. razreda „Od matematičke do čitalačke pismenosti“, koju su vodile izv. prof. dr. sc. Vesna Bjedov i asistentica, prof. Vlatka Bosutić Cvijić. Voditeljice su organizirale niz edukativno-zabavnih aktivnosti za učenike, utemeljene na značenju, sadržaju i primjeni matematičke i čitalačke pismenosti. Učenici su se stvaralački izražavali osmišljavajući matematičku bajku, vlastitim su riječima prepričali stručne tekstove i napisali sažetke, izdvajali su nepoznate riječi kojima su obogatili svoj rječnik te raspravljali o interpretaciji legende o mudrom caru i zrnu žita na šahovskoj ploči. Radionica je zaključena raspravom koju je vodila prof. Bjedov, u kojoj su učenici kritički promišljali te iznijeli svoje stavove o razini pismenosti kod današnjih učenika osnovnih škola. Prof. Bjedov i Bosutić Cvijić iznimno su zadovoljne rezultatima radionice. Prof. Bosutić Cvijić zaključila je: „Učenici su bili puni dojmova. Kažu da su na radionici čitali, pisali, raspravljali i poboljšali pismenost, a da o njoj nisu učili. Istraživati, dolaziti do novih spoznaja, raspravljati – učiti, a ne osjećati to kao učenje, kada oni tako kažu, znam da je radionica uspjela.“
Sudeći prema rezultatima ovogodišnjeg Festivala znanosti na Fakultetu, nadamo se da će se i iduće godine sudionici pobrinuti za jednako sadržajno bogat i dinamičan program.
Beatriz Brkić
