U ponedjeljak 15. siječnja 2024. godine na našem fakultetu gostuje profesorica Mártha Font koja će održati predavanje pod naslovom Ukrajna: régiók, identitás, államiság (Ukrajina: regije, identitet i državnost). Gostovanje je dogovoreno u suradnji Odsjeka za povijest i Katedre za mađarski jezik i književnost.
Predavanje će se održati u Filozofskom fakultetu Osijek u prostoriji br. 60, s početkom u 14h.
O predavačici
Márta Font, mađarska povjesničarka srednjega vijeka, sveučilišna profesorica, istraživačica povijesti istočne Europe, doktorica Mađarske akademije znanosti (2003.) prijavila je 1989. godine Mađarskoj akademiji znanosti svoju kandidatsku tezu pod naslovom „Rusko-mađarski politički odnosi 1118. -1240″. Disertacija je obranjena u ožujku 1990. godine. Od 1992. do 1995. bila je zamjenica pročelnika Odsjeka za srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest Sveučilišta u Pečuhu, na čijem je čelu od 1995. godine. Habilitirala je u Szegedu 1997., nakon čega je 1998. imenovana sveučilišnom profesoricom. Od 1999. do 2005. bila je dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, a od 2007. do 2010. bila je prorektorica Sveučilišta u Pečuhu. Akademsku doktorsku disertaciju obranila je 2003. godine. Unutar opće srednjovjekovne i mađarske povijesti usredotočena je prvenstveno na povijest istočne Europe i Balkana. Voditeljica je doktorskog programa srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti (“Karpatski bazen i susjedna carstva između 900. i 1800.”) koji je pokrenut 2001. godine. Redovito održava tečajeve stranih jezika engleskog, njemačkog i ruskog jezika. Njezin prvi svezak objavljen je 1993. u nakladi Móra pod naslovom “Igy élt Könyves Kálmán” (Tako je živio kralj Koloman). “Rusija, Ukrajina, Rusija” njezin je udžbenik prvi put objavljen 1995. Koautorica je moderne adaptacije “Povijest Rusije”, knjige i milenijskoga sveska objavljenoga 1996. (“1100 godina u Europi”), te gradske monografije “Priča o Šiklošu”, knjige „Sumrak”, koja se bavi sukobima Teutonskih vitezova i Poljaka. Objavila je i monografije “Kraljevi kuće Arpadovića i prinčevi Rurikida” te “Privlačenje kršćanskih velikih sila”. Sudjelovala je u stvaranju još nekoliko djela kao koautorica, urednica i suurednica. Nekoliko njezinih monografija značajno je revidirano i prošireno na engleskom i njemačkom jeziku. Godine 2002. izabrana je za jednu od dopisnih članova Akademie der Wissenschaften und Literatur sa sjedištem u Mainzu. Godine 2003. stekla je titulu doktora Mađarske akademije znanosti. Od 2003. jedna od dopredsjednica Odbora za povijest Mađarske akademije znanosti. Godine 2005. postala je članica zajedničkog mađarsko-ukrajinskog odbora povjesničara. Također sudjeluje u aktivnostima Ruskog centra u Budimpešti. U proteklih dvadeset godina sudjelovala je kao predavačica na nizu domaćih (mađarskih), međunarodnih i stranih skupova. U studenom 2023. dodijeljena joj je Srebrna plaketa Akademskog odbora u Pečuhu.
