NAGRAĐENICI ZA NASTAVNI, STRUČNI I NENASTAVNI RAD: Izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga

NAGRAĐENICI ZA NASTAVNI, STRUČNI I NENASTAVNI RAD

Izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga

 

 

1. Prošle je godine objavljena Vaša knjiga odnosno sveučilišni udžbenik „Nastava stranog jezika u ranoj školskoj dobi“ u suradnji s doc. dr. sc. Draženkom Molnar. Udžbenik je rezultat Vašeg dosadašnjeg stručnog i znanstvenog rada te istraživanja. Što biste istaknuli kao njegove glavne prednosti te kako sadržaj pridonosi stručnom usavršavanju nastavnika i budućih nastavnika?

Sveučilišni udžbenik Nastava stranog jezika u ranoj školskoj dobi prvo je sveobuhvatno djelo ovakve strukture i opsega koje je izdano u Republici Hrvatskoj i napisano hrvatskim jezikom, a koje u prvome redu na praktični način tematizira nastavu svih stranih jezika u ranoj školskoj dobi. Iako se u njemu u prvom redu nalaze primjeri za engleski i njemački jezik, sve predložene aktivnosti primjenjive su za bilo koji strani jezik koji se podučava u ovoj dobi. Za razliku od ostalih sličnih izdanja, u ovome je udžbeniku teorijska podloga svedena na najmanju moguću razinu koja omogućuje razumijevanje sadržaja, a veliki je naglasak stavljen na sve one praktične elemente, savjete i ideje koje pomažu metodički dobro osmisliti sat stranoga jezika s učenicima u ranoj školskoj dobi. Iz toga smo razloga zamolili i našu bivšu studenticu, a sada izvrsnu učiteljicu njemačkog i engleskog jezika, Dunju Hajduković, da nam izradi ogledne primjere nastavnih priprava za njemački i engleski jezik, a kolegica dr.sc. Ninočka Truck-Biljan autorica je poglavlja Mali pojmovnik iz područja Ovladavanja inim jezikom u kojemu su svi suvremeni metodički pojmovi pojašnjeni na trima jezicima (hrvatskom, engleskom i njemačkom) i poglavlja Razredni diskurs koji se pokazao iznimno koristan ne samo studentima, već i pripravnicima. Jedno od najvećih „aduta“ udžbenika koje zahvaljujemo našem izdavaču su i digitalni sadržaji koji prate svako poglavlje i čitatelja te one koji žele nešto više naučiti vode na različite audiovizualne sadržaje i znanstvena istraživanja. Osim digitalnih sadržaja jedno je cijelo poglavlje posvećeno i učenicima s poteškoćama u učenju. Najčešći komentar koji dobijemo od kolega nastavnika kada pogledaju udžbenik je da napokon imaju sve što im je potrebno na jednom mjestu, što nam je i bio jedan od ciljeva kada samo ga pisale. Najvažniji cilj je dakako dati (budućim) nastavnicima alat kako osmisliti nastavu stranoga jezika da kod učenika pobudi zanimanje i ljubav prema učenju jezika koju će onda njegovati kroz svoje daljnje školovanje.

2. Koliko se u dosadašnjoj stručnoj metodičkoj literaturi posvećivalo prostora nastavi stranih jezika za učenike u ranoj školskoj dobi i kako je to utjecalo na Vaše istraživanje?

Nastavom stranih jezika u ranoj školskoj dobi bavim se već skoro trideset godina, čak sam kao studentica odabrala pisanje svoga diplomskog rada na ovu temu kod prof. dr. sc. Elvire Petrović, koja mi je tada zajedno s profesoricama Mirjanom Vilke, Yvonne Vrhovac i Jelenom Mihaljević Djigunović bila uzor na polju ranoga učenja stranih jezika u Hrvatskoj. Svoja sam iskustva prvi puta predstavila 2002. godine na skupu Dijete i jezik još kao nastavnica njemačkog i engleskog jezika i objavila stručni rad Vizualni materijali u nastavi stranih jezika s učenicima rane školske dobi. Nakon toga, 2003. godine, s prof. dr. sc. Vesnom Bagarić Medve i prof. dr. sc. Višnjom Pavičić Takač sudjelujem u velikom terenskom istraživanju na području Osječko-baranjske županije i objavljujemo rad “Što prije, to bolje”: o problematici uvođenja višejezičnosti u naš obrazovni sustav. Od toga je dana jedno od mojih glavnih istraživačkih područja i stručnoga rada upravo rano učenje i podučavanje njemačkog kao stranog jezika.

 3. Kako je navedeno u opisu Vašeg sveučilišnog udžbenika, svako poglavlje nudi dodatne mogućnosti istraživanja tema, što znači da je područje metodike nastave stranih jezika zahvalno za znanstveno istraživanje, ali ujedno i neiscrpan teren?

Šesto poglavlje našeg udžbenika započinjemo jednim zanimljivim citatom Iganacija Estrade „Ako dijete ne može učiti na način kako mi poučavamo, možda bismo trebali poučavati na način kako ono uči“. Svake godine svjedocima smo nove generacije djece koja se bore s drugačijim izazovima, s njima su suočeni i njihovi nastavnici, a usporedno s njima i svi mi koji obrazujemo buduće nastavnike koji će raditi s novim generacijama. U svakodnevnom smo se životu moja suautorica doc.dr.sc. Draženka Molnar i ja suočili s izazovima odgoja i obrazovanja svoje vlastite djece, tako da u našem udžbeniku razmatramo različite teorije i različita istraživanja s kojima smo se susreli, a koja bi mogla pomoći studentima prije svega u razumijevanju današnjih učenika, a nakon toga i u pronalasku najuspješnijeg načina rada s njima. U knjizi tako nudimo mogućnosti i za daljnja istraživanja i osobni razvoj, poput primjerice metode učenja NTC, ali i ostalih stilova i strategija učenja stranih jezika koji su rezultat najnovijih istraživanja. Dobar nastavnik nikada ne može niti smije prestati učiti, njegovo pravo učenje i istraživanje započinje zapravo tek nakon diplomiranja.

4. Koji su najčešći izazovi s kojima se studenti suočavaju kad se prvi put susretnu s metodikom nastave njemačkog jezika?

Jedno od najvećih izazova s kojima se susretnu studenti dolaskom na naš nastavnički studij je moći zaboraviti način kako su njih podučavali i način kako su oni učili njemački jezik. Tijekom cijeloga diplomskoga studija nastavničkog usmjerenja kolege i ja radimo intenzivno na usvajanju suvremenih obrazaca poučavanja njemačkoga jezika, potičemo ih na aktivno promatranje izvrsnih sati naših mentora, čitanje suvremene literature. Sudeći po povratnim informacijama koje dobijem od njih i njihovih učenika, ali i na stručnim skupovima, rekla bih da s kolegama na Odsjeku za njemački jezik i književnost odrađujemo izvrstan posao i da smo ponosni na svakog našeg diplomiranog magistra edukacije njemačkoga jezika.