NASTAVNICI KOJI SU NAJBOLJE OCIJENJENI U JEDINSTVENOJ SVEUČILIŠNOJ STUDENTSKOJ ANKETI
Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
1. Kako ocjene i komentari u studentskoj anketi utječu na Vaš nastavni rad?
Studentska anketa važna je za sve uključene, pa tako i za mene. Na mene najviše utječu komentari, studenti se potrude dati svoj osvrt na ono što sam radio i to mi znači jako puno. Tijekom godina korigirao sam mnogo toga u nastavi na temelju onoga što su studenti napisali, pa mislim da anketa kod mene postiže ono što i treba postići. Nikad se nisam postavljao defanzivno i bio uvrijeđen zbog kritika. S druge strane, malo sam skeptičan prema brojčanim ocjenama i ideji rangiranja nastavnika, smatram ih štetnim, ali to je već druga priča.
2. Studenti različitih studijskih smjerova često u početku imaju strah od statistike jer su orijentirani unutar područja humanističkih i društvenih znanosti, kako ste studentima sociologije uspjeli približiti kolegij koji zahtijeva određeno predznanje matematike i pomoći im da naučeno primijene u sociološkim istraživanjima?
Volio bih reći da sam u tom pogledu posve zadovoljan, ali nije tako. Prije nekoliko godina pročitao sam jednu humorističnu kratku priču Pere Kvesića o „mukama“ studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa statistikom. Zanimljivo je da je priča napisana 1970-ih, što pokazuje da određena blokada koju ima dio studenata društvenih znanosti kada se suoče s brojevima nije novijeg datuma, a vjerojatno je posljedica negativnih iskustava s nastavom matematike u srednjoj školi. Stoga se dio nastave mora posvetiti pokušajima dodatnog motiviranja. Blokadu pokušavam razbiti tako da im govorim istinu, odnosno stvari u kojem potpuno vjerujem i iza kojim stojim. Statistika i metode istraživanja, koje također predajem, nešto su teže same po sebi i to ne pokušavam sakriti od studenata. Ali je nedvojbeno da ne zahtijevaju nikakvo superiorno znanje matematike, nego samo usvajanje određenih načina razmišljanja. Svi studenti sociologije i drugih studija mogu ih naučiti ako to žele i ako ne odustanu od tog pokušaja. Kao što sam rekao, volio bih da mi i još veći dio studenata povjeruje kada im to govorim. Pokušavam biti i što pristupačniji, maknuti druge psihološke barijere i poticati dolazak na konzultacije.
3. Kako potvrđuju rezultati ankete, nema sumnje da ste svojim studentima prenijeli znanje, jeste li i Vi nešto naučili od studenata?
Svakako da se mnogo nauči od studenata, nastojim poticati interaktivnost i volim kada nastava postane razgovor. Moja je uloga da taj razgovor strukturiram i vodim u određenom smjeru, ali volim u njega uključiti i osobna iskustva, pa potičem studente da rade isto. Na taj se način najbolje uči, a nastava je dinamičnija. Ponekad, naravno, moram reći da neka ideja koje studenti iznesu nije u skladu s teorijama koje u ovom trenutku imaju dovoljnu empirijsku potvrdu, ali nastojim to reći na način koji ih neće obeshrabriti da i dalje samostalno razmišljaju i kažu svoje mišljenje. Ravnodušnost studenata i nesudjelovanje u nastavi najteža je stvar za prihvatiti bilo kojem nastavniku.
4. U čemu najviše uživate tijekom rada sa studentima? Što biste istaknuli kao prednosti?
Dobro se osjećam kada imam dojam da sam održao dobro predavanje i da je studentima bilo zanimljivo. Volim dobro atmosferu i humor, kada se iskoči iz okvira onoga što se smatra „ozbiljnim“. Pokušavam biti što spontaniji, volim trenutke kada se i studenti posve opuste, pa se dogodi i puno smiješnih stvari. Najbolje su predavanja ona na kojima se studenti osjećaju ugodno, ne volim vidjeti bilo kakav strah ili zadršku. Ako se uspije postići takva atmosfera, nastava postaje uživanje, a raditi nešto i pri tome se osjećati ugodno velika je stvar.
5. Smatrate li da nastava sociologije ima dovoljno prostora u školskom sustavu? S kakvim predznanjem obično dolaze studenti?
Mislim da je vjerojatno ima dovoljno, s obzirom na prenatrpanost s predmetima u srednjim školama. Ne mogu biti posve dobar sudac o tome kakvo im je predznanje jer na preddiplomskom studiju predajem isključivo statističke i metodološke kolegije. Tek na diplomskom studiju predajem neke supstancijalne sociološke kolegije, a oni do tada prođu puno toga. Studenti su općenito dobri i žele učiti, u suprotnom bi se radeći ovaj posao osjećao puno manje ugodno nego što je to slučaj.
6. Što studente najčešće zanima na području sociologije, na koje sadržaje kolegija najbolje reagiraju?
Mislim da studenti općenito najbolje reagiraju na bilo kakav problemski pristup, neovisno o tome koje je područje u pitanju. O tome mi često pišu i u anketi, vole kada se nastava postavi u obliku odgovora na zanimljiva pitanja te osobito onda kada se poveže s nekim fenomenom iz svakodnevnice ili iz onoga što je trenutno aktualno.
7. U kojim kolegijima najviše uživate, što Vas pokreće i motivira za vlastito istraživanje, koje biste sadržaje izdvojili kao omiljene?
Predavao sam jako puno različitih kolegija, pa sam i istraživački puno više raspršen od prosjeka. Doktorirao sam na sociologiji religije (procesu sekularizacije), a dosta sam se bavio i pitanjima iz sociologije obrazovanja, kao što su npr. obrazovne nejednakosti vezane za socijalno porijeklo. U novije vrijeme intenzivnije se bavim i društvenim posljedicama interneta i internetskih društvenih mreža, pa tako u okviru jednog projekta istražujem i njihovu povezanost s pitanjem skepse prema cijepljenju. Općenito me sve zanima, a najviše stvari na koje trenutno nemam odgovor.
8. Što biste izdvojili kao najveće izazove u radu sa studentima?
Najveći su izazov, kako je već rečeno, neki malo izazovniji kolegiji, a i općenito nije uvijek lako pronaći najbolji način obrade neke teme. Nema nekih drugih većih izazova, možda poneki kasniji termin nastave, nakon što su studenti već imali cjelodnevnu nastavu i već su na rubu snaga.
9. S obzirom na okolnosti tržišta rada, gdje vidite svoje studente za nekoliko godina?
Stanje na tržištu rada nikada nije bilo bolje za mlade ljude jer je Hrvatska oduvijek imala vrlo visoku nezaposlenost mladih, koja je sada na nižim razinama nego ranije, a tako je i u cijeloj Europi. Vidim ih na nekim mjestima gdje sociolozi obično rade (škole, istraživačke tvrtke u području istraživanja javnog mnijenja, odnosa s javnošću, marketinga, mediji, nevladine organizacije, državne agencije), ali i na nekim drugim zanimanjima koja donosi nova ekonomija. Primjerice, iskustvo s prijašnjeg društvenog studija na kojem sam radio govori mi da se mnogo studenata, zahvaljujući nekim generičkim vještinama i onome što su naučili na studiju, zaposlilo u zanimanjima poput digitalnog marketinga, community managementa, i općenito zanimanjima koja su vezana uz IT i internetske društvene mreže. Gdje će se na kraju naći ovisi i o tome koji će dio njihovog dvopredmetnog studija „prevladati“, a puno će toga ovisiti i o njima jer učenje odavno ne završava sa završavanjem fakulteta. Nažalost, mnogo mojih bivših studenata otišlo je raditi izvan ove regije ili izvan RH, jer je većina poslova tamo, pa se nadam da se to neće dogoditi i s većim brojem naših sadašnjih studenata.
