Treći Intermedijalni festival književnosti ove se godine održavao od 24. do 26. listopada, a njegovo je otvorenje upriličeno na Akademiji za umjetnost i kulturu. Dekanica AUKOS-a Helena Sablić Tomić i dekan FFOS-a Ivan Trojan otvorili su PunKt na Akademiji za umjetnost i kulturu. Dekan FFOS-a Ivan Trojan u svom je govoru naglasio kako fokus PUnKt-a treba biti na studentskim aktivnostima s profesorima mentorima u pozadini zbivanja. Smatra kako bi sljedeće godine studentsko otvorenje PUnKt-a ispunilo svrhu festivala književnosti na novoj razini. Dekan je također istaknuo važnost suradnje FFOS-a i AUKOS-a u okviru analize predložaka umjetničkih djela koja proizlaze iz sastavnica sveučilišta.
PUnKt se održavao u prostorima AUKOS-a, Galerije Knifer, Galerije Kazamat, prostoru udruge Slama u Tvrđi, a završnica PUnKt-a održana je na Filozofskom fakultetu u Osijeku te je bila posvećena artestiranju s Katalin Ladik, studentskim interpretacijama tekstova te recepcijskom razgovoru s njihovim autorom Mirkom Ćurićem. Razgovor o umjetnosti s Katalin Ladik moderirao je dr. sc. Adam Walko. Katalin Ladik govorila je o svom angažmanu na radiju, gdje je stekla iskustvo s radio-dramama te o tome kako je „biti glumica bez tijela“. Ladikino djelo Poemask iz 1978. godine predstavlja konstrukciju i dekonstrukciju umjetnika. Vodeća avangardna književna autorica u Srednjoj Europi pjesme izvodi na mađarskom jeziku u obliku fonopoezije. Ladik je prvakinja jugoslavenske neoavangardne književnosti te su njezine izvedbe bliske poetskim performansima. Metamorfoza je za opus Katalin Ladik karakteristična strategija – od žene do muškarca te od umjetnika do umjetničkog djela i natrag prema njegovoj destrukciji. Za Katalin Ladik sve je poezija – vizualna i glazbena umjetnost, ples i performans, a kao idejna ishodišta Ladik ističe folklor, mitologiju i rituale. Ladik je izvela nekoliko svojih pjesama, ostavljajući publiku pod snažnim dojmom moći fonopoezije i Magijske pjesme.
U nastavku su programa studenti Hrvatskoga jezika i književnosti Josip Aladrović, Luka Grbavac i Teuta Kraljević pod mentorstvom prof. dr. sc. Ružice Pšihistal izveli interpretacije poetskih tekstova književnika Mirka Ćurića, naslovljene prema njegovoj pjesmi Zatvori oči u duhu apokaliptičkog ozračja. Studenti su izveli interpretacije priča o velikim povijesnim ličnostima u malom gradu, koje sačinjavaju Ćurićevu zbirku Smrt Pétera Esterházya: šest priča o smrti. U izvrsnoj izvedbi studenata publika je mogla čuti kako motiv smrti povezuje priče o tragičnom skončanju slikara Vjekoslava Karasa i posljednjim danima velikog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Izvedbom je evociran društvenopovijesni obrat iz dugoga 19. stoljeća, koje je bilo u znaku napretka i vjere u čovjekove sposobnosti, u mračan osvit 20. stoljeća. Novo je doba za sobom povuklo ratne užase te obilježilo živote đakovačke slikarice Vjere Biller i grobara na đakovačkom židovskom groblju Stjepana Kolba. Studentske interpretacije pratile su dvije glazbene točke – The End (The Doors) i Teške boje Gorana Bareta i Majki, uz simultanu pozadinsku projekciju filma Sedmi pečat Ingmara Bergmana. Nakon studentskih interpretacija, prof. Pšihistal moderirala je razgovor s Mirkom Ćurićem. Istaknuvši kako su sve priče u zbirkama utemeljene na povijesnoj zbilji i stvarnim povijesnim ličnostima, zadržala se na zapažanju kako je najčešći lik unutar zbirke upravo biskup Strossmayer. Težnje biskupa i mecene u vezi s uređenjem velebne đakovačke katedrale oprečne su s donkihotizmom za vrijeme neuspješnog prijavljivanja Đakova za osječku prijestolnicu kulture. Trebamo se zapitati koliko je utemeljena ideja da povijest progresivno ide naprijed. Osim o Strossmayeru, Ćurić je prisutne upoznao s pričom o postmodernističkom autoru Peteru Estherhazyju, govoreći o propuštenim prilikama i njegovu posljednjem sajmu knjiga u Budimpešti. Ćurić je otkrio kako trenutno radi na novom romanu kojemu je u središtu ženski pripovjedački glas. Recepcijski razgovor završen je osvrtom na Ćurićevu pjesmu Zatvori oči i Ćurićevim zaključkom kako se neki osjećaji ne mogu izraziti znanstvenim rječnikom, već samo poezijom.
Posvetom Mirku Ćuriću završio je ovogodišnji PUnKt, a nama ostaje radovati se novome 😊
Mirko Ćurić
Tekst i fotografije: Beatriz Brkić
