S veseljem predstavljamo izvješće o simpoziju »Iskustvo umjetnosti«, održanom od nedjelje, 24. do srijede, 27. rujna 2023. godine u okviru 31. znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića na očaravajućem otoku Cresu. Skup je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije, a u brojnoj organizaciji sudjelovali su Hrvatsko filozofsko društvo, Laboratorij eksperimentalne estetike (Estetički laboratorij), Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatsko bioetičko društvo, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku te Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
U nedjelju, nakon popodnevnog smještaja u hotel Kimen, prisustvovali smo javnom predavanju predsjednika ovogodišnjeg Programskog odbora izv. prof. dr. sc. Boška Pešića, održanom u Zajednici Talijana Cres, pod nazivom »Petrićevo estetsko iskustvo«, u kojem se navodi da za Petrićevu estetsku misao, nasuprot aristotelovskoj poetici, (poetsko) umjetničko iskustvo nije samo reprezentacija izvanjskosti već i izvanjštenje unutarnje stvaralačke pobude, a nastaje uigranim spojem nevjerojatnog i vjerodostojnog, udahnjujući divotnost onome što izražava.
Ponedjeljak je započeo plenarnim predavanjem Predraga Fincija (Ujedinjeno Kraljevstvo) pod nazivom »O promjenama u suvremenoj umjetnosti« i predstavljanjem dviju njegovih knjiga: Emigrantska slikovnica te Prošle godine u Barnetu. Nakon toga, uslijedila su izlaganja u sekcijama: »Estetsko iskustvo u kontekstu institucionalne teorije umjetnosti« Ernesta Ženka (Slovenija), »Iskustvo umjetnosti, mogućnost i temelj etike« Michaela Georgea (Kanada), »Praktičan pristup pitanjima recepcije na primjeru dvaju participativnih umjetničkih djela« Nike Radić (Njemačka), »Iskustvo umjetnosti kao iskustvo kontemplacije u Plotinovoj filozofiji« Ivane Knežić (Hrvatska), »Od antičke knjige do postmodernog filma: iskustvo medija u židovskoj povijesti umjetnosti« Paule Rem (Hrvatska), »Iskustvo umjetnosti: umjetnost posredovana tehnologijom« Divne Vuksanović i Dragana Ćalovića (Srbija), »Promišljanje istinitosti, trajnosti i prostornosti umjetničkog djela generiranog umjetnom inteligencijom« Katarine Šmakić (Srbija), »Umjetnost iskustva« Marka Kosa (Hrvatska), »Umjetnost, znanost i filozofija« Franje Sokolića (Hrvatska), »Iskustvo ljepote putem umjetnosti i religije« Mateje Pevec Rozman (Slovenija), »Kontemplacija ljepote« Ivana Platovnjaka (Slovenija), »Fenomenalna analiza estetike glazbenikovog iskustva glazbe« koje su održali Arto i Hilma Mutanen (Finska), zatim »Joy Division: Estetsko iskustvo beskrajnog žalovanja« Labinota Kelmendija i Nehata Sadikua (Kosovo), »Umjetničko portretiranje teške uloge: liječnici u albanskim filmovima« Gentiana Vyshke (Albanija), »Red prerušen u nered – fraktali« Dževada Zečića (Bosna i Hercegovina), »Materijalna i informacijska umjetnost« Igora Čatića (Hrvatska) te »Umjetnost kao korisno znanje« Marijane Kolednjak (Hrvatska). Izlaganje Marijana Krivaka pod nazivom »Što je to aura danas? Političko-umjetnička misao Waltera Benjamina u doba ‘vizualnih studija’« predstavlja jedan umjetnički dijalog Benjamina s Groysom, koji priziva profano prosvjetovljenje Benjaminove politizacije umjetnosti, ali i Deleuzeom i Rancièreom, iz kojeg se razvija nova genealogija Benjaminove borbe protiv fašizma, a razotkrivena traumatska svijest egzistencijalne nesreće pojedinca i zajednice okvirom je aktualnom otporu konstelacijama sveprožimajuće tehnosfere. Skup se potom nastavio sljedećim izlaganjima: »Iskušavanje Foucaulta u filmu Soba 8« Astrita Salihua (Kosovo), »Smrt marksističke estetike« Josipa Periše (Hrvatska), »Iskustvo umjetnosti: radikalna intimnost« Vlatka Ilića i Vojislava Klačara (Srbija), »Tetovaža kao body-art: oblik umjetnosti koji se razvija« Fulvia Šurana (Hrvatska) i »Vrijednosti u društvu početkom 21. stoljeća sagledane kroz kazališnu predstavu ‘Seks – umetnost – komunizam’« Danijele Pantić Conić (Srbija). Pavao Žitko izlaganjem »Estetička dimenzija filozofijskog svjetonazora Bonaventure iz Bagnoregia« objašnjava kvalitativno izjednačavanje estetičke dimenzije iskustva života sa spekulativnom dimenzijom promišljanja o istom, kojim se Bonaventurino djelo profilira kao estetički relevantan spekulativni sadržaj, usmjeren cjelovitom razumijevanju ontološki konstitutivnih elemenata stvarnosti. Tome je uslijedilo izlaganje Martine Ivanović »Kroz Heideggerovu i Ingardenovu ontologiju umjetničkog djela«, koje Heideggerova i Ingardenova istraživanja iskustva umjetnosti predstavlja kroz ontologiju umjetničkog djela specifično razmotrena u odnosu spram subjekta, istine i svijeta. Večer je završila predstavljanjem recentnih filozofskih izdanja (Komunitaristička kritika liberalizma Nine Čengića, Filozofija i bioetika planinarenja Igora Eterovića, Transhumanizam i književnost Lovre Furjanića, drugo i dopunjeno izdanje knjige Iskušenja humanizma Hrvoja Jurića, Estetika genija Gorana Sunajka, nova izdanja prijevoda klasičnih filozofskih djela: tri Kantove Kritike i Hegelova Fenomenologija) i monografije o hrvatskom umjetniku, ilustratoru i crtaču stripova Dubravku Matakoviću, koju su uredili Hrvoje Duvnjak i Leo Rafolt.
Utorak je započeo plenarnim izlaganjem »Nemoguće identifikacije: ‘Ja’ kao autofikcija« Ivana Milenkovića (Srbija), a nastavio izlaganjima: »Proizvodnja percepcije: novum postmoderne estetike« Gorana Sunajka (Hrvatska), »Uloga emocija u Ingardenovoj teoriji estetskog iskustva« Matije Vigato (Hrvatska), »Plotinovo tumačenje Fidijina Zeusova kipa« Marka Uršiča (Slovenija), »Bioetika i umjetnost: theoria – poiesis – praxis« Hrvoja Jurića (Hrvatska) i »Kada umjetnički atelijer postane laboratorij: filozofske refleksije o BioArtu« Marcusa Knaupa (Njemačka–Hrvatska). Izlaganje Martine Volarević pod nazivom »Nagonsko utemeljenje umjetničkog iskustva«, oslanjajući se na Freudova zapažanja, ljudsku zainteresiranost za aktivnosti nepovezane sa seksualnim nagonom objašnjava sublimacijom, čiji su najistaknutiji vidovi umjetnička produkcija i recepcija, koja pruža mehanizam preusmjeravanja nagona u novi neseksualni cilj. Potom slijede izlaganja: »Emocija i apstrakcija: fenomenološka analiza srama u iskustvu moderne umjetnosti« Marka Tokića (Hrvatska), »Razumijevanje ljubavi u književnom i filozofskom djelu Simone de Beauvoir« Željka Šarića (Bosna i Hercegovina), »Teorija rase u indijskoj klasičnoj estetici« Gorana Kardaša (Hrvatska), »Iskustvo umjetnosti prema Benedettu Croceu« Vani Roščić (Hrvatska), »Iskustvo umjetnosti u filozofiji Danka Grlića« Line Veljka (Hrvatska) te »Od povijesti estetike k historiji estetskog« Mihaela Vrbanca (Hrvatska). Prema izlaganju »Topos fenomenologije glazbe« Boška Pešića, fenomenološka analiza glazbe negira postojanje jednog ispravnog pristupa glazbi i zastupa nastojanje razumijevanja jedinstvenih dojmova i stavova, pri čemu se svi ti doživljaji glazbenog fenomena nastoje obuhvatno prokušati kao uživljeno približavanje ljudskog stvari i stvari ljudskosti. Izlaganje »Problem slobode u Hegelovu poimanju vokalne glazbe« Karle Pružinac, pod mentorskim vodstvom Boška Pešića, potom objašnjava slobodni umjetnički potencijal vokalne glazbe, koja temelj nalazi u supstancijalnoj ljudskoj potrebi za umjetničkim oslobođenjem od svakidašnjosti i unošenjem u unutrašnjost bitka u kome subjektivna svijest progovara sobom. Nakon toga slijede izlaganja: »Glazba je zvonka radost! Xunzijevo poimanje glazbe« Ivane Buljan (Hrvatska), »Estetika i world music – izazovi promišljanja doživljaja i vrednovanja ‘glazbe svijeta’« Dušana Milenkovića (Srbija) i »Via pulchritudinis kao povlašteni put dijaloga: primjer religijske nastave i nastave filozofije« Nenada Malovića i Ružice Razum. Izlaganje Gorana Livazovića i Željka Pavića pod nazivom »Umjetnost i odgojno-obrazovni ishodi: janusovsko lice participacije u umjetničkim aktivnostima mladih« iznosi sustavan pregled teorija i koncepata vezanih za dvostrani utjecaj umjetnosti na odgojno-obrazovne ishode: s jedne strane njezine prednosti u odgoju čovjekove osobnosti, a s druge reprodukciju društvenih nejednakosti u mogućnosti pristupa takvom obrazovanju. Povezano s time, slijedi izlaganje »Rehumanizacija obrazovanja kroz poučavanje putem umjetnosti« Elmane Cerić (Bosna i Hercegovina), a večer završava u palači Moise, razgovorom s hrvatskom umjetnicom Vlastom Delimar i predstavljanjem njezine knjige Voćarska 5.
Srijeda je započela izlaganjem »Filozofija i književnost« Seada Alića (Hrvatska). Potom, prema izlaganju »Jaussova hermeneutička teorija književne recepcije« Lucije Leventić, Jauss estetski vrijednim književnim djelom smatra ono koje uspješno opskrbljuje novime čitatelja, koji je time ujedno konkretizator smisla samoga djela i izvršni odreditelj njegove estetske vrijednosti. Tome slijedi »Iskustvena estetika Waltera Patera« Ljubice Matek te izlaganje Damira Sekulića pod nazivom »Break On Through iliti Huxleyjevo iskustvo umjetnosti na meskalinu«, koje iznosi Huxleyevo razmatranje duhovnih i moralnih implikacija meskalinske avanture, tvrdeći da mu navedena supstanca otvara vrata jednog specifičnog iskustva umjetnosti, koje se zasniva na izmijenjenoj, »pročišćenoj« percepciji stvari i umjetničkih djela. Red je nakon toga došao na izlaganja »Prilozi o čovjeku kroz interdisciplinarnost: književnost ususret filozofiji« Aleksandre Golubović i Danijela Tolvajčića (Hrvatska) te »Rod modernosti i slučaj Zagorka. Od diskursa do etnografskog zaokreta čitateljici« Anite Dremel, u kome se analizira rodni podtekst u diskursu procesa kulturne modernizacije i nudi rodna reinskripcija prosvjetiteljskog projekta iz perspektive etnografskog interpretativnog zaokreta koji u središte stavlja iskustvo – na primjeru recepcije djela Marije Jurić Zagorke. Slijede »Djela J. R. R. Tolkiena kroz aspekt filozofije religije« Jelene Kopajtić (Hrvatska), »Ilustracija kao portal drugačijem čitanju« Maje Vejić (Hrvatska), »O estetskom iskustvu u filozofiji fotografije Vilélma Flussera« Jana Defrančeskog (Hrvatska), »Estetika kao lijek: Pregled pristupa Martina Poltruma ljekovitom učinku ljepote« Dominika Mikića (Njemačka) te izlaganje »Biološki korelati iskustva umjetnosti« Hrvoja Lepeduša, koje donosi mjerljive korelate koji ukazuju na univerzalnost čovjekova iskustva umjetnosti, biološku perspektivu iskustva umjetnosti kao platformu za stvaranje individualnog identiteta i biološke spoznaje koje dokazuju mogućnost utjecaja umjetničkog iskustva na biološke strukture, koje sudjeluju u kreiranju osobne stvarnosti. Nakon toga održana su izlaganja »O umjetničkoj potrebi iz Kantove perspektive« Borisa Bosančića, »Apstraktno, negativno i konkretno: Hegel kao kritičar lijepe umjetnosti« Adriana Bučeka, »Problem odnosa javnih i privatnih izvora financiranja umjetnosti i kulture« Emine Jerković i Mirne Zlatić (Hrvatska) te plenarno predavanje »Noisekunst – umjetnost riječi u polilogu iskustava ‘drugih’ umjetnosti« Gorana Rema. Uslijedila je završna rasprava, kojom su ovaj inspirativni simpozij i putovanje privedeni kraju.
Karla Pružinac
Fotografije: Lj. Matek, V. Drobac Pešić, I. Percl Jurić
