Na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 10. do 16. srpnja održana je CEEPUS ljetna škola Interdisciplinarity within Philosophy, Philosophy behind Interdisciplinarity, i to u sklopu CEEPUS mreže »Philosophy and Interdisciplinarity«. Inače, ta mreža obuhvaća i povezuje 27 institucija 14 europskih zemalja. Glavni organizatori ljetne škole bili su: dr. sc. Demian Papo, viši asistent Odsjeka za filozofiju, član povjerenstva Centra za interdisciplinarna istraživanja i CEEPUS koordinator FFOS-a, te dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izvanredni profesor Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te nacionalni koordinator mreže »Philosophy and Interdisciplinarity«. CEEPUS filozofske ljetne škole održavaju se svake dvije godine i služe poticanju interdisciplinarnih istraživanja na filozofskim temeljima. Osječka ljetna škola svoju je svrhu ispunila nizom interaktivnih događaja: predavanja s raspravama, seminarima, radionicama i okruglim stolovima. Središnji cilj ljetne škole bio je povezati filozofiju s drugim znanostima i njezinim disciplinama (povijest filozofije, epistemologija, filozofija znanosti, filozofija tehnologije, filozofija umjetne inteligencije, filozofija jezika, filozofija politike itd.) te ukazati na nužnost interdisciplinarnog pristupa rješavanju kompleksnih znanstvenih i društvenih problema. Uz FFOS, UNIOS, FFZG, CEEPUS i AMPEU, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i Turistička zajednica grada Osijeka potpomogli su održavanje ljetne škole u organizacijskom i financijskom smislu.
Otvorenje programa ljetne škole započelo je pozdravnim govorima organizatora Demiana Pape i Ljudevita Frana Ježića te prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Stephanie Jug. Kako je u svojem govoru naveo Demian Papo, zadatak je filozofske ljetne škole ujediniti istraživačke snage humanističkih i društvenih sa STEM područjima znanosti na interdisciplinarnom skupu koji se bavi rješavanjem problema našeg vremena. Osim otvorenju, prvi dan programa bio je posvećen i predavanju Demiana Pape Philosophy as Interdisciplinarity. Papo je ukazao na prečestu nepažnju filozofa prema ideji interdisciplinarnosti te predstavio filozofiju ne kao metadisciplinu, već kao angažiranog sudionika u interdisciplinarnim raspravama na primjerima filozofije interdisciplinarnosti (philosophy of interdisciplinarity) te filozofije kao interdisciplinarnosti (philosophy as interdisciplinarity). Nema sumnje da je interdisciplinarnost izazov za znanost u cjelini pa tako i filozofiju, no to je posebno došlo do izražaja na granici 20. stoljeća kada se ispitivala održivost i primjenjivost akademske filozofije u kontekstu ubrzanog političkog, gospodarskog i kulturnog napretka. Papo je nakon povijesnog pregleda i teorijskih temelja iznio pregled istraživanja onih autora koji su propitivali akademski status filozofije te kao rješenje predlagali oblik terenske filozofije (field philosophy) koji bi filozofiju mogao načiniti ravnopravnim i neizostavnim sudionikom svakog ozbiljnijeg znanstvenog poduhvata.
Drugi dan programa završen je radionicom Daniele G. Camhy sa Instituta za filozofiju Sveučilišta u Grazu naslovljenom Neo-Socratic Dialogue. Polaznici ljetne škole imali su zadatak voditi dijalog o vlastitim idejama inspiriranima idejama drugih sudionika. Neo-sokratski dijalog označava zajedničko ispitivanje, istraživanje i razmišljanje međusobnih stavova koji su jednako važni u donošenju zaključka. Uvjet je bio ne referirati se na druge filozofe i znanstvenike, već promišljati o sebi i vlastitim iskustvima. Cilj radionice bio je primijeniti model neo-sokratskog dijaloga u rješavanju problema koji se može prilagoditi okolnostima svakodnevnog života. Camhy je ohrabrila studente da progovore o vlastitim iskustvima i formiraju ih u ideje.
Pojam dostojanstva u kontekstu zdravstvene zaštite kao filozofski problem u obliku seminara predstavio je Jakub Marek s Karlovog Sveučilišta u Pragu. Izlaganje je započeo pregledom prava pacijenata naznačenima u zakonima o zdravstvenoj službi Češke Republike s naglaskom na specifične odredbe zdravstvene skrbi o mentalnom zdravlju pacijenata. Četiri glavna izvora koja su bila polazište problematike dostojanstva u zdravstvenoj skrbi jesu Ciceronovo djelo O dužnostima, kršćanska teologija i filozofija kreiranja čovjeka kao imago dei, Govor o dostojanstvu čovjekovu Giovannija Pica della Mirandole te Kantovo Osnivanje metafizike ćudoređa. Marek je predstavio različita tumačenja definicije dostojanstva prema Lennartu Nordenfeltu te otvorio raspravu o učinkovitosti predočenih značenja i mogućnost kreiranja alternativnih termina. Drugi krug pitanja odnosio se na izvorište filozofske problematike dostojanstva – može li filozofija ponuditi rješenje bez interferencije odvjetnika, liječnika i aktivista za ljudska prava te što zaokuplja filozofa koji se bavi problematikom dostojanstva? Seminar je zaključen razmatranjem pitanja dostojanstva na primjeru pacijenata koji boluju od Alzheimerove bolesti i demencije.
Odgovore na pitanja koja je razlika između uvjerenja i mišljenja, kakve veze imaju promjenjivi stavovi građana o djelovanju Svjetske zdravstvene organizacije na početku izbijanja pandemije koronavirusa s filozofijom, kako mijenjamo vlastite ideje ili ostajemo vjerni svojim uvjerenjima (ne)pokušavajući uvjeriti druge u njihovu ispravnost te zašto smo danas skeptični prema medicinskoj, ali ne i tehnološkoj znanosti, sudionici ljetne škole mogli su saznati na okruglom stolu How Loyal Should We Be to Our Beliefs and Convictions?. Daniela G. Camhy zaključila je kako je uloga filozofije u obrazovnom sustavu poprilično važna jer učenicima može pomoći u razvijanju vlastitog kritičkog i logičkog mišljenja u organiziranju misli i ideja.
Predavanje Nevene Jevtić sa Sveučilišta u Novom Sadu Interdisciplinary Accounts of Equality and Freedom of Women započelo je tvrdnjom da su žene interdisciplinaran problem za filozofiju par exellence. Jevtić je u uvodnom dijelu ukratko predstavila postavke filozofije njemačkog idealizma te glavne probleme položaja žena u filozofiji – žene su praktični filozofski problem, a »žensko pitanje« nije što je žena, već što žena može raditi. Pravo, moral, institucije braka i obitelji te ljubav glavne su teme kada je riječ o položaju žena, koje su racionalna bića i sposobni moralni subjekti. Je li njihova društvena opresija zaista opresija? Jevtić je zatim iznijela pregled kontroverznih Kantovih stavova o instituciji braka, jedan od njih je da je muškarac ženin gospodar koji upravlja njome. Uslijedio je pregled zapisa Johanna Gottlieba Fichtea o moralnom zakonu i odnosima između rodova, Condorcetova eseja o intelektualnoj superiornosti muškaraca te von Hippelov komentar na Rousseauvog Emila o pitanju poboljšanja položaja žena. Predavanje je zaokruženo Hegelovim idejama o ulogama žena u politici – kada žena upravlja vladom, država je ugrožena te postavkama eseja Carle Lonzi Let’s spit on Hegel.
Program pretposljednjeg dana ljetne škole zaključen je još jednim okruglim stolom. U raspravi o postdigitalnoj znanosti i obrazovanju sudjelovali su doc. dr. sc. Nevena Jevtić, dr. sc. Petar Jandrić, profesor visoke škole u trajnom zvanju s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Wolverhamptonu, prof. dr. sc. Paul Prinsloo sa Sveučilišta u Pretoriji, Južna Afrika i dr. sc. Demian Papo, koji navodi kako je okrugli stol započeo raspravom o značenju i obilježjima ‘postdigitalnog’ i ‘postdigitalnog doba’ iz perspektive prirodnih, tehničkih, humanističkih i društvenih znanosti. Potom su govornici brojnim primjerima iz teorije i prakse svojeg znanstvenoistraživačkog i predavačkog rada oslikali vrijeme u kojem živimo. Temelj daljnje rasprave proizlazio je iz nestajuće (ili već nestale) dihotomije analognog i digitalnog te uronjenosti, srastanja i neodvojivosti ljudske prirode i svakodnevice od digitalnih tehnologija. U raspravi je sudjelovala i brojna publika koja je iz govornika na okruglom stolu htjela čim više znanja o problematici i propitati etičke, ekonomske i političke implikacije postdigitalnosti svijeta u kojem živimo.
Osim raznovrsnim temama nastavnog dijela, program ljetne škole bio je obogaćen fakultativnim izletima – turističkim razgledavanjem Osijeka te izletima u Tikveš i Kopački rit. S obzirom na pozitivne reakcije polaznika, može se utvrditi da je ljetna škola filozofije uspješno provedena te da je uspostavljena međunarodna suradnja među članovima 12 sveučilišta CEEPUS mreže »Philosophy and Interdisciplinarity«, 15 sveučilišnih nastavnika i studenata iz 8 europskih zemalja – Hrvatske, Austrije, Češke Republike, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Srbije i Slovenije. Štoviše, suradnja je uspostavljena i sa Sveučilištem u Pretoriji. Sljedeća ljetna škola filozofije održat će se 2025. godine, a o detaljima i mjestu održavanja raspravit će se uskoro. Ako je suditi prema osječkoj, nema nikakve sumnje da će i svaka buduća ljetna škola polučiti barem jednake uspjehe.
Beatriz Brkić
