Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku u suradnji s predstavnicima Udruge Dokkica u okviru projekta Mir je moj đir, organizirao je održavanje okruglog stola s temom prevencije i tretmana problema nasilja među učenicima, koji se održao 7. studenoga u svečanoj dvorani FFOS-a. Okruglom stolu nazočili su učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, roditelji, sedmeročlani panel stručnjaka iz odgojno-obrazovne prakse, predstavnici stručnih institucija te profesori Odsjeka za pedagogiju i Odsjeka za psihologiju.
Moderatorica okruglog stola bila je studentica 2. godine prijediplomskog studija Pedagogije Magdalena Bilić, koja je otvorila skup pozdravnom riječju, nakon koje je uslijedilo obraćanje dekana prof. dr. sc. Ivana Trojana u ime Uprave Filozofskog fakulteta. Predsjednica Dječjeg kreativnog centra DOKKICA Ines Novak predstavila je projekt Mir je moj đir, u sklopu kojeg je provedeno 20 radionica o nenasilnoj komunikaciji u osnovnim školama te su učenici imali priliku sudjelovati u snimanju spota Mir je naš đir. Projekt je proveden uz pomoć Ministarstva za demografiju i socijalnu politiku i partnerstvo s Obrtničkom školom Osijek, Graditeljsko-geodetskom školom, Srednjom školom Donji Miholjac, Trgovačkom i komercijalnom školom Davor Milas u Osijeku. Projekt je posvećen medijskoj pismenosti, kritičkom promišljanju te nenasilnom rješavanju sukoba i prevenciji elektroničkog nasilja među djecom. U okviru projekta organizirani su kamp medijske pismenosti, tribine za mlade o emocionalnim posljedicama vršnjačkog nasilja uz metodu kazališta potlačenih te školski programi i projekti koji učenicima nude edukaciju o prevenciji vršnjačkog nasilja i nenasilnoj komunikaciji. Studentica Psihologije Ena Ravlić sudjelovala je u provođenju edukacije o prevenciji vršnjačkog nasilja i nenasilnoj komunikaciji u školama te je prezentirala rezultate evaluacije učenika nakon održane radionice. Ena je istaknula kako su učenički komentari bili iznimno pozitivni te su pokazali želju da naučeno primijene u vlastitom okruženju, uz svijest o važnosti nenasilne komunikacije i održanih radionica koje su opisali kao „inspirirajuće“.
Sudionici rasprave okruglog stola o vršnjačkom nasilju bili su prof. dr. sc. Goran Livazović i dr. sc. Karlo Bojčić s Odsjeka za pedagogiju te izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, dipl. soc. pedagog i savjetnica pravobraniteljice za djecu iz Regionalnog Ureda u Osijeku Sanja Vladović, mag. bibl. et. mag. educ. philol. croat., stručna suradnica knjižničarka Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek Irena Ostrički, pedagoginja i prof. talijanskog jezika Gimnazije Beli Manastir Nina Savić, dipl. soc. pedagog, odgajateljica Doma za odgoj djece i mladeži Osijek Vanja Marić te dipl. iur., predsjednica Dječjeg kreativnog centra DOKKICA Ines Novak.
Prof. Livazović smatra kako je nasilje svojstveno ljudskoj vrsti i nikad ga nećemo moći suzbiti u cijelosti, no dugogodišnja istraživanja pokazala su da školski programi prevencije nasilja uz holistički pristup pedagoških stručnjaka, nastavnika, stručnih suradnika, roditelja usmjeren zajedničkom cilju i uz potporu lokalne samouprave, daju kvalitetne rezultate. Prof. Livazović dodaje kako se danas suočavamo s oblikom migracije nasilničkog ponašanja u virtualnu sferu s porastom elektroničkog zlostavljanja, s proporcionalnim smanjenjem fizički nasilnog ponašanja. Prof. Livazović zaključuje kako djelatnici obrazovnog sustava i sustava socijalne skrbi zajedničkom suradnjom na projektima i programima prevencije nasilja mogu učiniti mnogo.
Prof. Kurtović govorila je o izazovima prevencije vršnjačkog nasilja iz psihološke perspektive. Preduvjet je uspješne prevencije vršnjačkog nasilja stvaranje fizičke i psihičke atmosfere sigurnosti djece u školama koje će biti mjesto prihvaćanja i pripadnosti učenika. Prosvjetni radnici i roditelji trebaju biti primjer dosljednosti, koja će adekvatnim pristupom osigurati zaštitu žrtava nasilja i primjerenu sankciju počinitelja. Prof. Kurtović napomenula je kako je model razvijanja odgojnog partnerstva s roditeljima moguć uz posvećenost zajedničkim ciljevima, iz kojih se ne smije izostaviti rasprava o emocijama djece, a ne samo o njihovu školskom prosjeku. Ako sadašnja generacija roditelja nije spremna za suradnju, trebamo biti svjesni kako obrazujemo i odgajamo buduće generacije roditelja, koje trebamo opremiti socijalnim i emocionalnim vještinama, čijom će primjenom moći utjecati na poboljšanje situacije. Kurtović ističe kako je bilo kakav oblik nasilja rizičan za razvoj problema mentalnog zdravlja te destruktivno utječe na sliku mladih o sebi, a može eskalirati od sukliničkih smetnji do suicida. Kurtović zaključuje kako je nužno obraćati pažnju jer žrtve nasilja ne moraju pokazati znakove problema te često mogu izbjegavati privlačiti pozornost.
Prof. Bojčić predstavio je rezultate istraživanja svoga doktorskog rada Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi. Okolina može utjecati na pad agresivnog ponašanja tijekom razvoja djece, no najvažniji čimbenik ostaje odnos roditelja i djeteta te odgojni stil roditelja. Prof. Bojčić dodao je kako na agresivno ponašanje djece utječe i razina prihvaćenosti u vršnjačkoj skupini, dok su učitelji, uz roditelje, najvažnije osobe u životu djeteta tijekom odrastanja. Moderna tehnologija novi je čimbenik koji može utjecati na agresivno ponašanje mladih koji sve češće konzumiraju nasilne medijske sadržaje, a problem se može prevenirati promicanjem važnosti razvoja medijskih kompetencija.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović objasnila je kako pravobraniteljica za djecu sa suradnicima može pratiti problematiku vršnjačkog nasilja te s kojim se teškoćama susreću djelatnici odgojno-obrazovnog sustava. Upozorava kako je sve češći problem izostanak reakcije učitelja i nastavnika na vršnjačko nasilje te nasilje djelatnika nad djecom. Smatra kako je fizičko nasilje školskih djelatnika iskorijenjeno, no zamijenila ga je neprimjerena komunikacija s učenicima jer se često pogrešno podrazumijeva da je poštovanje jednosmjerno. Savjetnica je naglasila kako treba prioritizirati uvažavanje djece kao subjekata prema Konvenciji o pravima djeteta, dok na razini sustava treba raditi na održavanju dobrih odnosa djelatnika, djece i roditelja. Također, treba se posvetiti posebna pozornost učinkovitosti i znanstvenoj utemeljenosti preventivnih programa, uz evaluaciju ishoda prije i nakon njihova provođenja.
Stručna suradnica i knjižničarka Irena Ostrički predstavila je kreativne metode i pristupe Norveške akademije ljudskih prava i njihovu primjenu u srednjoj školi. Nužno je omogućiti priliku učenicima za razvoj životnih – kognitivnih, emocionalnih i socijalnih vještina te ih podučiti o upravljanju emocijama, suočavanju sa stresom te međuljudskim odnosima uz kritičko i kreativno razmišljanje. Ostrički je na primjeru vlastitog iskustva objasnila kako provođenje izvannastavnih aktivnosti i projekata može pridonijeti smanjenju stope nasilja u školama. Radionice o rizicima, prepoznavanju i posljedicama online nasilja mogu utjecati na razvoj empatije potencijalnih zlostavljača te ohrabriti žrtve da progovore o vlastitim iskustvima.
Pedagoginja Nina Savić iznijela je problematiku skrivenog nasilja s naglaskom na društvenim mrežama, dok je pedagog i odgajatelj Doma za odgoj djece i mladeži Osijek Vanja Marić opisao pregled tretmana djece i mladih žrtava nasilja unutar institucije te iskustva u otkrivanju žrtava svih vrsta nasilja tijekom multidisciplinarne procjene. Predsjednica centra DOKKICA Ines Novak govorila je o iskustvima provedbe aktivnosti prevencije vršnjačkog nasilja u suradnji sa školama i zajednicom u okviru izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja.
Prema rezultatima evaluacijskog upitnika okruglog stola, sudionicima se svidjelo što su mogli čuti iskustva i savjete o prevenciji nasilja među učenicima od stručnjaka iz različitih znanstvenih područja i zanimanja. Kao najkorisnije informacije koje su čuli na okruglom stolu ispitanici su istaknuli – razvijanje emocionalne inteligencije kod djece, pristup mladima, metode prevencije i rješavanja problema vršnjačkog nasilja, razmišljanja učenika o sprječavanju nasilja i nenasilnoj komunikaciji. Ipak, na pitanje U kojoj mjeri smatrate da je tema vršnjačkog nasilja zastupljena u javnom i društvenom prostoru? samo 13,5% ispitanika dalo je najvišu ocjenu, dok su ocjene 3 i 4 bile podijeljene između 30,8% i 36,5% ispitanika.
Tekst: Beatriz Brkić
Fotografije: Stefan Zundanović
