Djelatnice Ureda za psihološko savjetovanje studenata Sanja Diósy (mag. psych.) i Maja Matković (mag. psych.) 12. listopada 2023. godine održale su predavanje za studente Važnost mentalnog zdravlja za uspješno studiranje u maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta te prigodno obilježile Dan mentalnog zdravlja na početku nove akademske godine.
Sanja Diósy otvorila je predavanje pregledom izazova studiranja koji mogu prouzročiti stres kod studenata. Razdoblje studiranja donosi nove mogućnosti i iskustva koja su istovremeno pozitivna i izazovna. Neki su od izazova izgradnja odnosa u novom društvenom okruženju, vježbanje samoregulacije i samodiscipline za svladavanje akademskih obveza, razvijanje akademskih i životnih vještina te očuvanje starih odnosa i ostvarivanje novih, koji uz svijest o vlastitim psihičkim procesima mogu djelovati kao dodatan pritisak, stoga je važno da studenti vode brigu o mentalnom, fizičkom i socijalnom zdravlju, kako bi ga uspješno regulirali i održavali na zadovoljavajućoj razini. Uspjeh na studiju ne ovisi samo o intelektualnim i kognitivnim, već i psihološkim čimbenicima te je ključno da studenti osvijeste svoje emocije, validiraju ih i uzmu vrijeme za sebe kada im je odmor potreban. Kao najčešće izvore stresa kod studenata Diósy je istaknula pad motivacije nakon početnog neuspjeha, nemogućnost usklađivanja obveza, izazove koje donosi period ispitnih rokova, teškoće koncentracije i učenja, probleme u bliskim odnosima, financijske teškoće, nezadovoljstvo/razočaranje studijem te traumatska iskustva. Socijalna podrška jedan je od načina na koji možemo umanjiti stres te često podcjenjujemo moć slušanja. U slučajevima kada nemamo konkretan savjet za rješenje problema, dovoljno je biti u ulozi empatičnog slušatelja. Diósy je zatim objasnila povezanost misli, osjećaja i ponašanja na primjeru kognitivnog trokuta, kao jednog od alata koji se primjenjuju u okviru kognitivno-bihevioralne terapije u psihološkom savjetovalištu. Često ne osvješćujemo moć automatskih odnosno negativnih automatskih misli koje postaju odlučujući čimbenici u emocionalnoj regulaciji i svakodnevnim postupcima. Diósy je kao psihološke probleme na akademskom planu navela (ispitnu) anksioznost (do određene razine), strah od neuspjeha, perfekcionizam, strah od usmenog ispitivanja i javnog izlaganja, teškoće s učenjem i polaganjem ispita, teškoće prilikom koncentracije, nedostatak motivacije te nedostatak vještina učenja i organiziranja slobodnog vremena. Prvi dio predavanja zaključen je pregledom psiholoških problema na socio-ekonomskom planu, a u njih se ubrajaju usamljenost i socijalna izolacija, nedostatak socijalnih vještina, socijalna anksioznost, depresija, nisko samopouzdanje i samopoštovanje, stjecanje novih socijalnih kontakta, odvojenost od obitelji te promjena prebivališta.
Nakon pregleda mogućih uzroka stresa kod studenata i područja koja mogu zahvatiti, Maja Matković u drugom dijelu predavanja predstavila je načine na koji se studenti mogu nositi s izazovima mentalnog zdravlja. Upozoravajući znaci koji nam ukazuju na nužnost traženja pomoći jesu prestanak s uobičajenim aktivnostima, loše raspoloženje koje traje duže od 2-4 tjedna, akademski problemi, osjećaj beznadnosti i bespomoćnosti, osobno zanemarivanje te povećano korištenje sredstava ovisnosti. Matković je zatim predstavila zaštitne faktore za kompenzaciju negativnih faktora, od kojih posebno treba istaknuti postavljanje realnih i dostižnih akademskih očekivanja u skladu s trenutačnim životnim okolnostima, kao i brigu o sebi u vidu tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, sna i socijalne podrške. U slučaju da stručna pomoć nije dostupna, studenti ipak mogu učiniti nešto za sebe proučavajući resurse za podršku: progresivno-mišićna relaksacija, aplikacije za praćenje mentalnog zdravlja, provjereni (i korisni) sadržaji na društvenim mrežama, knjige za samopomoć, joga i sl. Rad na sebi traje cijeli život te ne dolazimo do konačne točke u kojoj završava naš put osobnog rasta i razvoja. Matković napominje kako je iznimno važno kontinuirano raditi na svom samopoštovanju, postavljanju granica te brinuti o vlastitim potrebama. Jedno od najvažnijih pitanja predavanja koje obuhvaća praktičnu primjenu jest kako si pomoći? Osim povjeravanja bliskoj osobi i socijalne interakcije, važno je pronaći aktivnosti koje će studentima služiti kao hobi i rekreacija za vrijeme opuštanja od akademskih obveza. S razlogom se neprestano naglašava nužnost organizacije i postavljanja realnih ciljeva uz vještinu prilagođavanja rasporeda životnim okolnostima. Ciljevi koje si studenti postavljaju trebaju biti SMART – specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski izvedivi. Matković dodaje kako druženje itekako može pridonijeti mentalnom zdravlju i uspješnom studiranju. Osim što aktivni društveni život može smanjiti stres, osigurava izvor podrške i solidarnosti vršnjaka te unaprjeđuje socijalne vještine pojedinca koje će kasnije moći primijeniti u timskom radu. Matković je dala odgovor na još jedno važno pitanje – kako organizirati vrijeme? Godine studiranja nužno ne osiguravaju automatsko stjecanje vještina organizacije, stoga je uvijek dobro prisjetiti se kako vladati vremenom koje imamo na raspolaganju. Matković je vještine organizacije sažela u sedam koraka: kreirati raspored ili plan aktivnosti, procijeniti okvirno vrijeme predviđeno za učenje, dodijeliti mu broj sati, definirati prioritete, osigurati pauze za odmor, provjeravati odrađivanje zadataka i eliminirati ometače.
Završnica predavanja bila je posvećena pitanjima studenata i raspravi. Predavanje je obilježila ugodna atmosfera i otvorenost studenata koji su podijelili vlastita iskustva i korisne metode u nošenju sa stresom i drugim izazovima. Diósy i Matković napomenule su kako planiraju nastaviti održavati predavanja posvećena temama koje zaokupljaju studente Sveučilišta, među kojima je ponavljanje predavanja o nošenju sa stresom tijekom ispitnih rokova.
Na kraju, Diósy i Matković priložile su svoje preporuke sadržaja koji studentima mogu pomoći u reguliranju mentalnog zdravlja i povećanju učinkovitosti tijekom svladavanja akademskih obveza:
kakosi.hr
Napadaj panike ili neka teška bolest – kako prepoznati napadaj panike i kako si pomoći u okviru kognitivno-bihevioralne terapije.
Kako si? Znanstveno utemeljene lekcije kako sustavno raditi na psihološkoj dobrobiti.
Worrytime – aplikacija za praćenje briga
Headspace – Mindfulness
Youper – principi KBT-a
What’s up – principi KBT-a i ACT-a
No zero days – aplikacija za postavljenje i praćenje ciljeva
